Unatoč krizi, koja je obilježila i prošlu godinu banke u Hrvatskoj su i u 2011. nastavile povećavati vrijednost imovine i dobit. Pokazuju to najnoviji podaci HNB-a o poslovanju bankarskog sustava u 2011.
Prema podacima središnje banke, ukupna dobit prije oporezivanja hrvatskog bankarskog sustava u 2011. iznosila je nešto više od 4,7 milijardi kuna. To je za gotovo deset posto više nego u 2010., kada je dobit iznosila oko 4,3 milijarde kuna.
Rast naknada i provizija
HNB nije objavio strukturu dobiti, no njen je rast u velikoj mjeri posljedica rasta naknada i provizija. Naime, kreditna aktivnost banaka stagnira, pa je teško očekivati da su samo kamate potakle takav rast dobiti. Zanimljvio je da ni rast loših kredita nije ostavio značajnjeg traga na profitabilnost banaka.
Najveću dobit prije oporezivanja, preko 1,6 milijardi kuna, imala je najveća hrvatska banka, Zaba . S dobiti od gotovo 1,4 milijarde kuna, slijedi je PBZ. Treći dobitnik u banakrskoj računici bila je Erste, koja je imala dobit veću od 800 milijuna kuna. S minusom je, pak, prema podacima HNB-a, lani poslovalo osam (manjih) hrvatskih banaka, i to Banka Brod, Banka kovanica, Croatia, Nava, Primorska, Tesla, Vaba i Veneto banka. Značajan rast u prošloj godini imala je i aktiva (imovina) banaka.
Podaci središnje banke pokazuju da je vrijednost imovine 32 hrvatske banke posljednjeg dana prošle godine iznosila 407,4 milijarde kuna, što je za petinu više od ukupne vrijednosti roba i usluga koje su lani proizvedene unutar hrvatskih granica.
Rast aktive
Aktiva banaka u prošloj je godini bila za 4,18 posto veća nego u 2010., kada je vrijedila oko 391,1 milijardu kuna, što znači da je tijekom 2011. porasla za više od 16 milijardi kuna. - Rast aktive banaka u velikoj je mjeri posljedica slabljenja kune prema euru i švicarskom franku u prošloj godini - ocjenuje Zrinka Živković-Matijević, analitičarka Raiffeisena. Adekvatnost jamstvenog kapitala povećana s 18,78% na 19,15% u 2011. godini.