Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom, donesena u svibnju ove godine, krenula je u primjenu 1. studenog. Rok za prilagodbu je tri mjeseca i u tom periodu tvrtke zadužene za čistoću moraju odrediti način naplate odvoza, ali i dostaviti kante kako bi se otpad mogao razvrstavati. Od veljače kreće i kažnjavanje svih koji će sve vrste smeća stavljati na jedno mjesto.
"Za Hrvatsku Uredba predstavlja ozbiljan izazov. Od nas se očekuje ispunjenje ciljeva koje smo ispregovarali sa Europskom unijom, a možemo ih ispuniti samo snažnim zaokretom vezanim za gospodarenje s komunalnim otpadom, na tragu kojeg je ispisan sadržaj Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom“, istaknuo je Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva HGK i voditelj Grupacije održavanja čistoće, referirajući se na Uredbu koja podrobnije opisuje javne usluge postupanja s miješanim komunalnim otpadom i biorazgradivim komunalnim otpadom.
Uredbom se reguliraju i povezane usluge koje se odnose na odvojeno skupljanje otpada, korištenje reciklažnog i mobilnog reciklažnog dvorišta te odvoz glomaznog otpada. Za korisnike to konkretno znači da se miješani komunalni otpad prazni minimalno svakih 14 dana, biorazgradivi komunalni otpad minimalno svakih sedam dana, odvoz glomaznog otpada u cijeni usluge najmanje jednom godišnje, mogućnost korištenja reciklažnog dvorišta te mogućnosti korištenja mobilnog reciklažnog dvorišta najmanje jednom u tri mjeseca tamo gdje nema standardnog reciklažnog dvorišta, odnosno najmanje jednom u četiri mjeseca tamo gdje je dostupno.
'Snažan zaokret'
Precizno se određuju i obveze gradova, općina, davatelja javnih usluga, korisnika te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tako je na tragu Zakona i Uredbe određena obaveza gradovima i općinama da u roku od tri mjeseca od primjene Uredbe donesu odluku o načinu pružanja usluga s miješanim komunalnim i biorazgradivim komunalnim otpadom (do 31. siječnja 2018.). Nakon što gradovi i općine donesu spomenutu Odluku, davatelji javne usluge imaju mjesec dana da se im obrate sa zahtjevima za suglasnost na nove cjenike obzirom da Uredba određuje kako se cijena javnih usluga mora utvrditi. U roku od godine dana (do 01. studenog 2018.) davatelji javnih usluga moraju korisnicima osigurati dokaz o izvršenju javne usluge, a pred njima je opsežan zadatak organizacije pružanja tih usluga sukladno standardima Uredbe koji podrazumijevaju ustroj odgovarajućih evidencija o korisnicima, isporuke Izjava korisnicima koje će imati snagu ugovora i osiguranje dokaza o izvršenju usluge.
„S obzirom na tako snažan zaokret, nužna je aktivna uloga svih dionika jer su zapriječene visoke kazne za nepostupanje, kako za gradove i općine, tako i za davatelje javnih usluga. Kazna za prekršaje propisana u visini od 100.000 kuna do 300.000 kuna. Nadalje, Uredbom je propisan i izračun poticajne naknade koja dodatno treba stimulirati gradove i općine da ostvare ciljane količine smanjenja miješanog komunalnog otpada, što sa sobom nosi povećanu selekciju otpada. Poticajna naknada vrlo lako može postati penalna za slučaj neprimjene mjera usmjerenih ka postignuću cilja, koji je smanjenje količine miješanog komunalnog otpada“, pojasnio je Ćurko.
Rast će cijene
Dodao je kako će visoko nametnuti standardi najvjerojatnije donijeti i korekciju u cijeni, pri čemu će ta promjena ovisiti o postojećem standardu usluga u nekom gradu ili općini.
„Naravno da je korekcija cijena na više uvijek nepopularna i teška, kako za davatelje usluga, tako i za gradonačelnike i načelnike koji ju moraju odobriti, a napose za sve ugroženiji standard korisnika. Uredbom je određeno da se cijena sastoji od cijene minimalne javne usluge, dijela cijene s obzirom na količinu predanog otpada i ugovorne kazne. Cijena minimalne usluge će osigurati funkcioniranje sustava i kao takva predstavlja većinu troškova koji osiguravaju funkcioniranje sustava, dio cijene s obzirom na količinu će se obračunavati prema volumenu spremnika ili predanog otpada na odvoz, a ugovorena kazna će predstavljati onu vrijednost koja je potrebna da bi se podmirili troškovi davatelju javne usluge potrebni za sanaciju pogrešnog ponašanja korisnika poput, primjerice, predaje otpada preko volumena spremnika ili predaje otpada u neodgovarajućem spremniku“, zaključio je Ćurko.
Prije par mjeseci, predstavnici nekolicine komunalnih društava okupili su se na zajedničkom sastanku kako bi zauzeli zajednički stav vezan za primjenu nove Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom. Tada je napomuto da bi najviše poteškoća komunalnim bi tvrtkama mogle predstavljati novine poput identifikacije korisnika i pražnjenja spremnika, obveza preuzimanja biorazgradivog otpada, posebice u ruralnim sredinama te vođenje digitalne evidencije o svim izvršenim primopredajama otpada. Zaključeno je kako bi primjena pojedinih članaka nove Uredbe mogla iziskivati značajna ulaganja u opremu te dodatne administrativne troškove.