Gospodarski oporavak odrazio se i na poslovanje tvrtki koje se bave nekretninama. Iako je nekretninski sektor, kada sve zbroji i oduzme, i u 2016. poslovao s gubitkom, taj je minus, prema podacima koje je objavila Fina, bio upola manji nego u 2015. godini.
Kako pokazuju podaci Fine, neto gubitak tvrtki koje se bave nekretninama u 2016. je iznosio oko 283,3 milijuna kuna. To je 52,1 posto manje nego u 2015., kada je on iznosio više od 591,7 milijuna kuna.
Kada se analizira petogodišnje razdoblje poslovanja nekretninskog sektora, od 2012. do 2016. godine, proizlazi da je najteža godina za poslovanje nekretninskih tvrtki bila 2014. U toj je godini, naime, ukupan gubitak nekretninskog sektora dosegao 1,75 milijardi kuna.
- Stanje u nekretninskom sektoru sada je svakako bolje nego u vrijeme krize, i to se osjeća na poslovanju tvrtki iz našeg sektora. Porastao je broj tvrtki koje se bave poslovanjem nekretnina. Raste i potražnja za nekretninama, kao i cijene nekretnina, iako sporo - kaže Boro Vujović, vlasnik agencije Opereta i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
Postupan oporavak potvrđuju i podaci Fine. Prema tim podacima, ukupni prihodi nekretninskih tvrtki u 2016. iznosili su 10,7 milijardi kuna, što je 12,9 posto više nego u 2015., dok su ukupni rashodi iznosili 10,8 milijardi kuna, ili 8,6 posto više nego godinu ranije. Od ukupno 4.938 tvrtki koje su se 2016. bavile poslovanjem nekretninama, njih 2.067 godinu je zaključilo s dobiti, što je 14,8 posto više nego u 2015. godini. Dobit koju su one ostvarile iznosila je oko 1,17 milijardi kuna, što za trećinu više nego u 2015. godini.
S druge strane, s gubitkom je u 2016. poslovala 2.871 nekretninska tvrtka, što je 7,1 posto više nego godinu ranije. Minus koji su te tvrtke ostvarile iznosio je, prema podacima Fine, oko 1,45 milijardi kuna, što je 1,7 posto manje nego u 2015. godini.
U 2016. tvrtke koje posluju nekretninama povećale su i broj zaposlenih, i to za 5,2 posto. Tako je taj sektor krajem 2016. zapošljavao ukupno 14.366 radnika, dok ih je godinu ranije bilo 13.662. Porasle su i plaće, pa je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u nekretninskom sektoru porasla 2,2 posto, sa 6.029 kuna u 2015. na 6.162 kune u 2016. godini, pokazuju Finini podaci.
Može se reći da, u pravilu, bolje posluju velike tvrtke koje se bave nekretninama, posebno one koje su u državnom vlasništvu, pri čemu se prije svega misli na vlasništvo lokalnih jedinica. S druge strane, male privatne tvrtke i dalje se bore za svoje mjesto na tržištu. Na bolje poslovanje nekretninskih tvrtki nesumnjivo se odrazilo i članstvo Hrvatske u EU, odnosno rast potražnje stranaca za kupnjom nekretnina u Hrvatskoj, posebno na Jadranu.
Najviše porasle cijene stambenih nekretnina na Jadranu i u Zagrebu
Cijene nekretnina u Hrvatskoj u prošloj su godini u prosjeku porasle za 3,8 posto u odnosu na 2016. godinu, pokazuju podaci državne statistike.
Najveći rast, 4,4 posto, imale su cijene nekretnina na Jadranu. Odmah za njima, s rastom od 4,3 posto, dolaze nekretnine u Zagrebu, dok su cijene nekretnina u ostatku zemlje porasle samo za 0,6 posto, pokazuju danas objavljeni podaci DZS-a. Prema tim podacima, najveći rast cijena imaju postojeći stambeni objekti, 4,6 posto u odnosu na prosjek 2016. godine, dok su cijene novih stambeni objekata u 2017. u prosjeku bile niže za 0,1 posto u odnosu na 2016. godinu.
Cijene nekretnina u Hrvatskoj u posljednjem su tromjesečju prošle godine bile 7,6 posto više nego u posljednjem tromjesečju 2016. godine. U posljednja tri lanjska mjeseca najviše su porasle cijene stambenih nekretnina na području metropole, čak 9,8 posto u odnosu na posljednje tromjesečje 2016. godine, a za njima slijede nekretnine na Jadranu, s rastom od 7,2 posto u odnosu na zadnja tri mjeseca 2016. I u posljednjem tromjesečju prošle godine najveći rast, 8,3 posto, imale su već postojeće stambene nekretnine, dok su cijene novogradnje porasle po upola manjoj stopi, 4,1 posto, pokazuju podaci DZS-a.