SJEDNICA VLADE

PLENKOVIĆ 'Financijskim restrukturiranjem cestovnog sektora uštedjet ćemo na kamatama 50 milijuna eura godišnje'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 29.03.2018. u 09:56

Damjan Tadić / Hanza Media

 

Vlada je u četvrtak dala suglasnost hrvatskim cestarskim tvrtkama za kreditno zaduženje kod banaka u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi eura te odobrila državna jamstva, čime se nastavlja refinanciranje dugova cestarskog sektora, a najavljeno je i daljnje poslovno restrukturiranje tog sektora.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da je lani refinanciran dug tog sektora u visini od 1,275 milijardi eura, po "nikad boljim kamatama, nikad boljoj ročnosti, do 2030.".

"Sad je refinanciran kredit u iznosu od 1,8 milijardi eura, također rok od 12 godina, kamata od 1,95 posto. Tako smo praktički malo više od 3 od ukupno 5 milijardi duga u cestarskom sektoru riješili na način koji je u hrvatskoj javnosti doveo do zaborava inicijative o monetizaciji hrvatskih autocesta, koja je bila jedna od rješenja bivše SDP-ove Vlade prije samo nekoliko godina", ustvrdio je Plenković.

Dodao je da je sada napravljeno financijsko restrukturiranje, radi se na i na poslovnom restrukturiranju, nakon čega će ova društva moći svojim poslovanjem nositi dugove.

"To su veliki, strateški pomaci", ocijenio je Plenković, napomenuvši da je na ovaj način došlo do godišnje uštede na kamati od 50 milijuna eura godišnje.

"S ovim nema novog zaduženja, ima uštede u odnosu na postojeće financijske aranžmane od 50 milijuna eura za kamate godišnje", zaključio je Plenković.

Riječ je o kreditima u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi eura kredita, i to 1,41 milijardu eura za Hrvatske autoceste, 467 milijuna eura za Hrvatske ceste i 202 milijuna eura za Autocestu Rijeka Zagreb.

Krediti su odobreni na rok do 31. ožujka 2030. godine, uz kamatu koja se utvrđuje na temelju referentne stope u visini šestomjesečnog Euribora, uvećane za maržu od 1,95 postotnih bodova godišnje, a u slučaju da je vrijednost Euribora negativna, vrijednost referentne stope se izjednačava s nulom.

Prve tri godine krediti se polugodišnje otplaćuju ukupno 5 posto od glavnice kredita, a preostalih 95 posto glavnice otplaćuje se u idućih 18 polugodišnjih rata.

Vlada je odobrila i izdavanje jamstava u korist Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, Erste&Steiermaerkische banke, Hrvatske poštanske banke, Splitske banke, OTP banke, Croatia banke i Istarske kreditne banke za kreditno zaduženje cestarskih tvrtki.

Butković i Marić: Vladin model omogućuje održivost cestovnog sustava

Ministar financija Zdravko Marić i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ocijenili su u četvrtak kako Vladin model restrukturiranja cestovnog sektora omogućava zadržavanje autocesta u hrvatskim rukama i dugoročnu održivost cestovnog sustava.

Butković je na konferenciji za novinare istaknuo kako prošlogodišnje izdanje obveznica i današnja suglasnost i jamstvo Vlade za kreditno zaduženje kod banaka u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi eura, omogućuju zadržavanje cesta "u hrvatskim rukama".

Opredijelili smo se za restrukturiranje, a ne na prodaju ili monetizaciju i možemo reći da smo autoceste zadržali u rukama građana, a kroz reformu sustav činimo održivim i isplativim, kazao je Butković.

Ponovio je kako cestovni dug "postaje održiv" i očekuje se da će za 15-tak godina biti potpuno otplaćen. Istaknuo je da je današnjim Vladinim odlukama, uz prethodno izdanje euroobveznice, omogućena ušteda od najmanje 350 milijuna kuna godišnje.

"Kada se to pomnoži s 12 (godina), onda je to jedan Pelješki most", kazao je Butković.

Vlada je, naime, u četvrtak dala suglasnost hrvatskim cestovnim tvrtkama za kreditno zaduženje u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi eura te odobrila državna jamstva. Riječ je o kreditima u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi eura kredita, i to 1,14 milijarde eura za Hrvatske autoceste, 467 milijuna eura za Hrvatske ceste i 202 milijuna eura za Autocestu Rijeka Zagreb.

Krediti su odobreni na rok do 31. ožujka 2030. godine, uz kamatu koja se utvrđuje na temelju referentne stope u visini šestomjesečnog Euribora, uvećane za maržu od 1,95 postotnih bodova godišnje, a u slučaju da je vrijednost Euribora negativna, vrijednost referentne stope se izjednačava s nulom. Efektivna kamatna stopa je 2,05 posto. Prve tri godine krediti se polugodišnje otplaćuju ukupno 5 posto od glavnice kredita, a preostalih 95 posto glavnice otplaćuje se u idućih 18 polugodišnjih rata.

Ministar financija Zdravko Marić je istaknuo kako sve te transakcije ne povećavaju javni dug u kojemu cestovni sektor sudjeluje s otprilike 13 posto.

"Kompanije će biti sposobne same otplaćivati teret svog duga i u idućih 15 godina očekujemo da će se taj dug otplatiti", kazao je.

"Transparentno i dobro upravljamo javnim dugom, restrukturiramo postojeći dug, činimo značajne uštede na kamatama i na taj način otvaramo dodatan prostor, ne samo za ove tri kompanije nego i za ukupan rezultat proračuna opće države", dodao je Marić.

Kada se zbroje učinci izdavanja obveznice i novog, povoljnijeg kreditnog zaduženja, ukupno se refinancira 3,1 milijarda eura duga triju cestovnih tvrtki od ukupno 5 milijardi eura duga, uz godišnje uštede od najmanje 50 milijuna eura, rekao je Marić.

Najavio je i refinanciranje daljnjih 400 milijuna eura duga za što će se pričekati 2019. godina, pa preostaje još 1,5 milijardi eura koji bi se trebali otplatiti redovnim putem, kako obveze budu dospijevale.

U usporedbi s time, monetizacijom bi se, rekao je Marić, "riješile" dvije i pol milijarde eura duga, a za ostalo trebalo bi ići u novi dug.

"Netko prije nas je ocijenio da nema druge alternative do monetizacije ili prodaje, no naš model je unapređenje operativnog poslovanja kompanija i smanjenje tereta financijskih obveza, poglavito kamata", rekao je Marić.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo