DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI GODINU

PREUZIMANJA AGROKORA I ADRISA Značajne akvizicije koje ih vode na prekretnicu biznisa

    AUTOR:
    • Dragana Radusinović

  • OBJAVLJENO:
  • 29.12.2014. u 09:39

Davor Pongračić/CROPIX

Tržište kapitala obilježio je prvi IPO još od 2007. Granolio, mlinarski biznis Hrvoja Filipovića, prikupio je 94 milijuna kuna

Dvije velike hrvatske kompanije - Agrokor Ivice Todorića i Adris Grupa koju njezin najveći dioničar Ante Vlahović - u posljednjih su dvanaest mjeseci pokrenule procese koji im obećavaju turbulentnu 2015., godinu koja se već sada može smatrati prekretnicom biznisa rođenih početkom 90-ih, koji su u dva i pol desetljeća višestruko narasli i zauzeli ključne pozicije u nejakom hrvatskom gospodarstvu. Pred Todorićem i Agrokorom te Vlahovićem i ostalim dioničarima Adrisa u idućoj godini stoje odluke koje će potpuno promjeniti njihove kompanije. Njihove su velike akvizicije najznačajniji poslovni događaji godine na izmaku.

Vertikalna integracija

Agrokor je nakon pet godina pokušaja uspješno dovršio preuzimanje Mercatora u trenutku kada je slovenski lanac poslovno već bio na izdisaju.

Platio ga je 550 milijuna eura, a tri su hrvatska mirovinska fonda uz njega ostali dioničari. Tijekom godine finacijske izvještaje Agrokora pročešljali su najveći svjetski bankari, ruski Sberbank refinancirao mu je dugove sa 600 milijuna eura, a Todorić je podigao i 485 milijuna eura skupog visokorizičnog kredita od 50-ak međunarodnih investitora, koji mora vraćati da bi zadržao vlasništvo u kompaniji. Kako je objavila agencija Reuters, kao financijski savjetnik angažiran je švicarski Rothschild.

Tim je operacijama stvoren najveći maloprodajni lanac u regiji, sa sedam milijardi eura prihoda, ali je i određena budućnost visokozaduženog Agrokora, kojem vrijednost biznisa počiva na vertikalnoj intergraciji trgovine, prerađivačke industrije te poljoprivrede. U idućoj godini Agrokor će birati između refinanciranja dugova novim kreditom ili inicijalne javne ponude dionica na Londonskoj burzi, sa smanjenjem Todorićeva vlasničkog udjela u koncernu kao posljedicom.

On je sam javnosti poručio da će Agrokor u iduće tri godine otvoriti 13.500 novih radnih mjesta. Danas u regiji zapošljava oko 60.000 ljudi. Adris Grupa u ovoj je godini oslabila svoju snažnu financijsku poziciju za malo manje od milijardu kuna, koliko je državi platila većinski udio u Croatia osiguranju, i dalje lideru na domaćem tržištu kojem udio pada brzim tempom. U dokapitalizaciju tvrtke uložili su još oko 800 milijuna kuna.

Potrebno još akvizicija

Drugo je to najznačajnije preuzimanje u hrvatskom biznisu. Ulazak u osiguravateljski biznis uz službenu najavu otvaranja procesa prodaje Tvornice duhana Rovinj u siječnju na skupštini dioničara te nužnost daljnjih akvizicija u osigranju kako bi se održala pozicija Croatia osiguranja Adrisu najavljuju uzbudljivu godinu.

Osiguravateljska industrija na autosoiguranjima je ove godine zbog liberalizacije tržišta izgubila oko 500 milijuna kuna prihoda, a Croatia osiguranje zbog restrukturiranja godinu će završiti s gubitkom.

Adris je objavio i da je zaintresiran za ulaganje u državni lanac nautičkih marina ACI za koji je zainteresirana i moćna turska Dogus grupa koja već drži 10,7 posto udjela u toj tvrtki te imaju pet vlastitih marina na Jadranu. Doguševa šibenska marina Mandalina prva je na hrvatskoj obali koja je dobila kategoriju pet sidara, što je pokazatelj najviše razine kvalitete.

Dubinska promjena

U novu godinu Adris ulazi bez Plinija Cuccurina, drugog najvećeg dioničara u operativnom poslovanju, jer je pred blagdane dao otkaz na svoju poziciju člana Uprave. Iz ugodne pozicije u kojoj je duhanski biznis gotovo dva desetljeća donosio visok profit, a novac se uglavnom štedio, Adris ulazi u nemirnije vode bitke za opstanak Croatia osiguranja, koje će od dioničara zahtijevati puno više težih odluka. Iako je godina svima bila teška, na Zagrebačkoj burzi odvio se prvi IPO nakon sedam godina suše, onaj Granolija, lidera u mlinarskom biznisu preuzetom od Agrokora u svibnju. Vlasnik Granolija Hrvoje Filipović od investitora je uspio prikupiti 94 milijuna kuna kapitala, a među ulagačima su i dva mirovinska fonda - PBZ Croatia osiguraje i Erste Plavi.

Izdvajamo