Kriza u Agrokoru neće se u tolikoj mjeri odraziti na hrvatsko gospodarstvo. Kako, naime, prognoziraju makroekonomisti šest vodećih hrvatskih banaka, okupljeni u Klubu glavnih ekonomista Hrvatske udruge banaka (HUB), hrvatsko bi gospodarstvo u ovoj godini trebalo ostvariti prosječan rast od 2,8 posto, što je samo 0,2 postotna boda manje od njihovih prognoza iz prosinca prošle godine.
"Ovogodišnji utjecaj Agrokora ograničit će u 2017. gubitak za nekoliko decimalnih mjesta stope rasta. U kratkom roku prevladat će pozitivni učinci, poput uspješne turističke sezone, privlačenja sredstava EU fondova, što ima pozitivan utjecaj na investicije, uzlaznog europskog gospodarskog ciklusa, što je potaknulo i rast robnog izvoza, te porezne reforme, koja je učvrstila oporavak osobne potrošnje i konkurentnosti gospodarstva", ocjenjuju vodeći makroekonomisti.
Sličnu stopu rasta gospodarstva prognoziraju i za sljedeću godinu. No, iako Hrvatska time u utrci za gospodarskim rastom hvata korak s ostalim novim članicama EU-a, upozoravaju kako je neophodno provesti reforme u četiri područja želimo li zadržati postojeću dinamiku rasta gospodarstva ili je ubrzati. Riječ je, dijagnosticiraju glavni ekonomisti, o reformi institucija, zatim restrukturiranju i privatizaciji državnih tvrtki, reformama na tržištu rada i u obrazovnom sustavu, kao i o jačanju integracije hrvatskoga gospodarstva s onim u EU.
Drugim riječima, ako je suditi po upozorenjima vodećih makroeekonomista, za Hrvatsku bi veći izazov od krize u najvećem koncernu u državi mogla biti refromska agenda. Bez nje, nastavit će se zaostajanje za ostalim novim članicama Unije.
To, međutim, ne znači da se kriza u Agrokoru neće odraziti na krvnu sliku hrvatskoga gospodarstva. Osim već poznatih problema s dobavljačima, krizu u Agrokoru će osjetiti i banke, koje u ovoj godini, prema ocjeni HUB-a, neće ponoviti dobit koju su ostvarile u prošloj godini. Unatoč tome, ističu u HUB-u, hrvatske banke ostaju stabilne i među kapitalno najsnažnijima na Starom kotninentu.
Dobar dio ekonomske politike u Hrvatskoj ovisiti će, smatraju u HUB-u, i o dinamici uvođenja eura, za koju će se odlučiti Hrvatska. Ako se odlučimo uvesti jedinstvenu europsku valutu u kraćem roku, onom do pet godina, Hrvatska će morati provesti i jači paket mjera za ublažavanje makroekonomskih ravnoteža i odmah se prihvatiti reformi, posebno u zdravstvu, mirovinskom sustavu i na tržištu rada, poručuju u HUB-u.
Bez rasta kamatnih stopa
Do kraja sljedeće godine, ako je suditi po najavama iz Frankfurta, najvjerojatnije neće doći do rasta EURIBOR-a, pa time ni do rasta drugih kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj, koji su vezani uz taj parametar, pokazuju prognoze glavnih ekonomista.
Istodobno, Nacionalna referentna kamatna stopa (NRS), kao jedan od parametara za dio kredita, u ovoj bi godini mogla još i padati.
- U tom okruženju, dužnici će imati dovoljno vremena odlučiti žele li svoje kredite po promjenjivoj kamatnoj stopi zamijeniti onima u fiksnoj, te hoće li eventualno svoj kredit vezan uz euro zamijeniti u kunski - istakao je Zdenko Adrović, direktor HUB-a.
Upozorio je i na značaj određivanja dinamike uvođenja eura za korisnike kredita, kako bi mogli donijeti odluku o načinzu otplate i valuti kredita.