Što prvo kaže neki menadžer kada želi reći da je važan ili uspješan? Broj zaposlenika. Vrlo ćete rijetko čuti da govori o prihodu koji ostvaruje, a gotovo nikada nećete čuti da priča o profitu. Broj zaposlenika standardna je mjera uspješnosti. Što je zaposlenika više, to smo društveno ugledniji. Međutim, prebrzi rast u velikoj mjeri povećava rizičnost poslovanja i može voditi u propast.
Dva ekonomska koncepta objašnjavaju zašto bi veće tvrtke trebale biti uspješnije od manjih. Prvi je ekonomija veličine. Pojednostavljeno govoreći, što više nečega proizvodite ili prodajete, to su vam ulazni troškovi niži. Ako kupite jednu stolicu, otići ćete u trgovinu i platiti punu cijenu. Ako kupite deset stolica, u trgovini ćete dogovoriti neki mali popust. Ako kupite sto stolica, otići ćete k veletrgovcu i platiti veleprodajnu cijenu. Međutim, ako kupujete tisuću stolica, otići ćete do proizvođača i platiti proizvodnu cijenu koja će biti znatno niža od one iz trgovine.
Povezan s tim je i koncept financijske poluge, koji kaže da ako na milijun kuna vlastitog kapitala zarađujete 100.000 kuna, onda ćete s dva milijuna kuna zarađivati 250.000 kuna te vam se isplati zadužiti za tih dodatnih milijun kuna sve dok vam je kamata ispod 5 posto. Zbog toga bi trebalo težiti da poslovanje raste, i to što brže. Međutim, praksa i istraživanja su pokazali da to uglavnom nije točno. Većina tvrtki ostvaruje sve manju stopu profitabilnosti što su veće. Evo za primjer tablice hrvatskih tvrtki s više od milijardu kuna prihoda u 2016. te s rastom većim od 20 posto.
Vidimo da je rast prihoda vrlo slabo povezan s rastom dobiti. Samo su Valamar Riviera i Autocesta Rijeka - Zagreb ostvarili porast dobiti znatno veći od porasta prihoda. Tako je, naravno, zbog dobre turističke sezone i relativno male ovisnosti troškova o prihodima. Održavanje autoceste i naplata cestarina samo blago ovise o broju vozila koja tom cestom prođu. Dobit Končara - energetskih transformatora blisko je slijedila porast prihoda, Crodux plin je imao manji rast dobiti od rasta prihoda, a sva ostala poduzeća su uz veliki rast prihoda ostvarila manju dobit!
Na osnovu ovako oskudnih podataka teško je reći zašto dobit ne slijedi rast prihoda u konkretnim poduzećima iz tablice. Prema konceptima ekonomije veličine i financijske poluge, rast dobiti bi trebao višestruko nadmašivati rast prihoda. Nekoliko je često spominjanih razloga.
Kupnjom ili proizvodnjom veće količine proizvoda cijena jednog proizvoda pada, ali se u isto vrijeme povećavaju troškovi upravljanja, povećava se složenost i birokratiziranost sustava. Smanjuje se efikasnost pojedinog radnika jer se s vremenom i kriteriji za zapošljavanje smanjuju. Postaje teško naći odgovarajuće radnike pa se plaće dižu i zapošljavaju manje produktivni radnici. Druga je činjenica da se, nakon nekog vremena, više ne može rasti na najboljim tržištima jer su ona pokrivena.
Ako vaša trgovina obućom u popularnom šoping-centru u vašem gradu odlično ide, onda možete otvoriti sličnu trgovinu u drugom šoping-centru i očekivati slične rezultate. Međutim, nakon otvaranja nekoliko takvih trgovina, iduću ćete morati otvoriti u manje popularnom šoping-centru ili na manje dobroj lokaciji u gradu ili ćete čak možda ići u drugi grad. Nakon što otvorite desetak ili dvadesetak trgovina, daljnji ćete rast morati tražiti na mnogo manje atraktivnim mjestima, pri čemu postoji mogućnost da će vam svaka nova trgovina još i smanjiti promet u već otvorenim trgovinama jer će kupci ići u nju, a ne više u onu koju ste prije otvorili. Sve to iziskuje dodatne troškove upravljanja, administracije, kontrole, transporta, računovodstva, informatike, osiguranja i tako dalje, a kada prijeđete u srednje poduzeće, onda još i puno složenije radne odnose.
Osim navedenih troškova, rast uvijek zahtijeva i dodatna obrtna sredstva, odnosno gotovinu. Ako otvarate trgovinu, onda, prije bilo kakvog prihoda, najprije morate kupiti robu. Ako se bavite proizvodnjom ili veleprodajom, rast prihoda uzrokovat će rast zaliha materijala i proizvoda te potraživanja čak i bez neurednih platiša. Sve ćete to morati financirati vlastitim novcem ili zaduživanjem. Što ćete se više zaduživati, to će vam pokazatelji uspješnosti i likvidnosti biti gori pa će vam zaduživanje biti sve skuplje i skuplje. Sve dok ne dođete u situaciju da imate profitabilnu tvrtku, ali nemate novca za isplatu plaća ili plaćanje dobavljača, čime riskirate stečaj i gubitak svega. Zbog toga se kaže da je prihod znak taštine, dobit je znak mudrosti, a gotovina vlada.
*Autor je partner u Infokorpu.