OBVEZNICE

Švaljek: Šuker se preskupo zadužio

    AUTOR:
    • Gordana Galović

  • OBJAVLJENO:
  • 30.10.2009. u 19:42

Siniša Sunara/CROPIX

Analitičari misle da bi dio novca od zaduženja država trebala iskoristiti za pokrivanje nelikvidnosti

ZAGREB - Kamatna stopa na dolarske obveznice koje smo izdali je visoka i bit će teško živjeti pod teretom takvoga duga - prokomentirala je jučer Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta i potpredsjednica Ekonomskog vijeća, novo zaduženje Hrvatske.

Ministar financija Ivan Šuker završio je turneju po SAD-u, gdje je prodao hrvatske državne obveznice u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara, ili oko 7,3 milijarde kuna. Te se obveznice izdaju s rokom dospijeća od 10 godina i kamatnom stopom od 6,75 posto. Šuker je u New Yorku ustvrdio da je interes za hrvatskim obveznicama bio velik te da su ulagači ponudili čak tri milijarde dolara.

Izbor tržišta iznenađenje

Novac od novoga zaduženja namijenjen je pokrivanju manjka u državnoj blagajni. Taj je minus planiran u iznosu od oko 9,3 milijardi kuna, od čega se oko 7,2 milijarde planira prikupiti novom emisijom obveznica. Stoga novo zaduživanje države nije iznenađenje.

Ono što je dio analitičara donekle iznenadilo bio je izbor tržišta za koje su izdane obveznice, a to je ovoga puta SAD. Naime, još donedavno govorilo se da će se država najvjerojatnije zadužiti izdavanjem obveznica za europsko tržište, a u igri je bila i nova emisija za japansko tržište, pa čak i zaduženje u Kini.

O mogućnosti izdavanja “yankee bondsa” (obveznica za američko tržište) u Hrvatskoj se govori već desetak godina, no sve su vlade dosad od toga zazirale, okrećući se europskom ili domaćem tržištu.

Ostali još povoljnije

Iako Šuker tvrdi da je velik interes za obveznicama rezultat povjerenja ulagača u našu politiku, neovisni su ekonomisti već upozorili da su se druge tranzicijske zemlje nedavno uspjele zadužiti po povoljnijim uvjetima. Analitičari Hrvoje Stojić iz Hypo banke i Zdeslav Šantić iz Splitske banke upozorili su i da bi država dio novca od najnovijeg zaduženja trebala iskoristiti za pokrivanje ogromne nelikvidnosti, koju generiraju državne tvrtke.

Izdvajamo