"Trend iseljavanja iz Hrvatske još nije katastrofalan, ali je zabrinjavajući. Kada vidimo iseljavanja iz drugih država nakon pristupanja EU, kada se iz država poput Poljske i Rumunjske iselilo više milijuna ljudi, onda hrvatske brojke nisu tako zastrašujuće", ocijenio je Drago Župarić-Iljić s Instituta za migracije i narodnosti u četvrtak na skupu u Vukovaru, izvijestila je Hina.
Pozvao se, među ostalim, na ljetošnje podatke Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je u 2015. iz Hrvatske otišlo 29.651 ljudi, od čega najviše u Njemačku (12.264), zatim u Srbiju (3235), Austriju (3208), BiH (2501), Švicarsku (1572), Italiju (1288) i Sloveniju (507), a najviše iz Slavonije, i to iz Požeško-slavonske županije. Istodobno smo imali 12.000 useljenih.
No, žali se kako ti podaci nisu potpuni te je moguće da je iseljenih i više. Primjerice, njemačka statistika ukazuje da je hrvatska statistika registrirala skoro pa tri puta manje emigranata koji su u 2015. otišli u Njemačku.
Uputio nas je, tako, na najnovije službene njemačke podatke (Das Statistische Bundesamt ) koji pokazuju da je zadnjih godina broj hrvatskih državljana u Njemačkoj zaista značajno rastao, što naznačuje da je useljavanje iz Hrvatske daleko, daleko veće od onog što sugerira domaća statistika.
U 2013. je u Njemačkoj broj hrvatskih državljana porastao za 15.572, u 2014. za 21.804, a u 2015. godini za čak 34.548! Povećanje je drastično u odnosu na ono koje je bilo 2011. i 2012. godine, kada se broj pridošlica s hrvatskim državljanstvom kretao tek oko nekoliko tisuća godišnje.
Očito je, dakle, da se taj skok emigranata u posljednje tri godine ne može pripisati samo potencijalnoj dvostrukoj registraciji, većem broju novorođenih hrvatskih državljana na teritoriju Njemačke, većem broju migranata koji imaju hrvatsko državljanstvom ali nisu stigli iz Hrvatske (one koji su stigli iz BiH ili Srbije)…
„Možemo opravdano pretpostaviti da je povećanje broja registriranih stranaca s hrvatskim državljanstvom u njemačkoj statistici od 2013. do 2015. dijelom i rezultat otvaranja njemačkog tržišta rada za hrvatske građane po pristupanju Uniji, a naročito nakon 1. srpnja 2015. te nastavka trenda iseljavanja iz Hrvatske u Njemačku kao destinaciju“, kaže Drago Župarić-Iljić, koji je trenutno angažiran kao istraživač na studiji o migraciji, što je projekt njemačke Zaklade Friedrich Ebert. (Studija još nije objavljena.)
Inače, i hrvatska statistika pokazuje evidentan trend jačeg iseljavanja od 2011. godine, ali posebno unazad dvije. Župarić-Iljić se, međutim, žali kako je današnji osnovni metodološki problem bilježenja suvremenih vanjskih migracija od 2001. do 2015. nepostojeća sustavno vođena statistička baza, tzv. registar stanovništva, iz kojeg bi bilo moguće utvrditi stvaran i precizan broj stalno prisutnog te useljenog i iseljenog stanovništva.
„Statistika koju vodi Odjel za upravne poslove MUP -a, a koju od njega preuzima i dalje analizira Državni zavod za statistiku (DZS), nedovoljno je precizna i neujednačena da bi se dobio pouzdan pokazatelj o neto migracijama“, kaže.
Njemačka je statistika preciznija jer proizlazi iz registra stanovništva.
Župarić-Iljić napominje, oslanjajući se na dostupne podatke, kako je s ulaskom Hrvatske u EU blago smanjen trend odlaska onih visokoobrazovanih, a pojačan onih nisko i srednje obrazovanih, za koje su sada otvoreni pravni i društveni kanali za traženje posla u EU.