Većina tužbenih zahtjeva protiv Nove Ljubljanske banke (NLB), koja je u 100 postotnom vlasništvu države, odnosi se na staru štednju hrvatskih građana u NLB-u, potvrđeno je u izvješću najveće slovenske banke za prošlu godinu.
Protiv NLB-a je s 31. prosinca prošle godine bilo podnesenih 38 tužbenih zahtjeva s većim materijalnim posljedicama, u ukupnoj visini 585,4 milijuna eura, a veći dio toga odnosi se na stare devizne depozite hrvatskih građana u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb, navedeno je u izvješću o poslovanju NLB-a za prošlu godinu, koje je potvrdio i nadzorni odbor.
NLB je lani utrostručila profit u odnosu na raniju godinu i ostvarila 189,1 milijuna eura dobiti, ali je još uvijek neizvjestan tijek njene privatizacije, o čemu vlada vodi pregovore s Europskom komisijom, a zbog zapleta oko stare devizne štednje Ljubljanske banke izvan Slovenije, upitna je i isplata dividendi jedinom vlasniku - državi.
Premijer Miro Cerar i njegova vlada, čiji mandat uskoro završava, zatražili su dvogodišnju odgodu roka za privatizaciju i prodaju 75 posto dionica banke, čiju cijenu, po Cerarovim riječima, otežava i problematika stare devizne štednje NLB-a izvan Slovenije, u vrijeme bivše SFRJ.
Zbog stajališta vlade da NLB nije univerzalna sljednica "stare" Ljubljanske banke i da zato nije odgovorna za staru deviznu štednju, nego da je to "sukcesijsko" pitanje sljednica nekadašnje zajedničke države, uprava NLB-a nije formirala rezervacije u vezi s rizikom da izgubi u sudskim postupcima koje su protiv nje pred hrvatskim sudovima pokrenule Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb.
Unatoč tome, Europska središnja banka (ECB) prošlog je mjeseca NLB-u preporučila da oblikuje rezervacije za još neriješene tužbe protiv NLB-a u Hrvatskoj te da ograniči diobu dobiti iz poslovanja za prošlu godinu, objavila je Slovenska tiskovna agencija STA.
Pitanje stare devizne štednje Ljubljanske banke u Hrvatskoj postalo je u Sloveniji ponovno aktualno zbog približavanja parlamentarnih izbora, nakon što je oporba Cerarovu vladu optužila da je "dopustila" NLB-a da isplati manje iznose iz tužbi s naslova tzv. prenesene devizne štednje, prema pravomoćnim presudama hrvatskih sudova, iako to, kako tvrdi oporba, zabranjuje zakon o osnivanju NLB-a koji je parlament prihvatio 1994. godine.
Očekuje se da će parlament, koji je od subote službeno raspušten, ali zasijeda i dalje kako bi odlučio o zakonskim rješenjima što su od ranije u proceduri, održati na temu stare devizne štednje i eventualnog novog zakona o zaštiti interesa NLB-a još jednu izvanrednu sjednicu, prije prestanke svog rada, odnosno početka kampanje za parlamentarne izbore koja se otvara početkom svibnja.