Tržište loših kredita

UTJERIVAČI DUGOVA SU UŽIVALI, ALI 2017. IM NOSI SUŠU Banke su prodale na milijarde kuna loših kredita, iduće godine će ići u nagodbe s dužnicima    

Zagreb, 150514.
Ilustracija hrvatske novcanice i kovanice.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / CROPIX

Od 2012. godine u Hrvatskoj je prodano 16,3 milijarde kuna loših kredita, a ove godine u prvih šest mjeseci 4 milijarde

Budući da je oporba poreznu olakšicu bankama za otpis loših kredita, u sklopu Vladine reforme, okvalificirala kao veliki ustupak moćnim bankarima, u toj je političkoj igri u drugi plan pala očita korist za dužnike, građane i poduzeća koji će tako izaći iz krize i neće biti prepušteni tvrtkama 'utjerivačima' dugova.

Konkretni uvjeti za nagodbe s bankama oko kredita koje ne mogu vraćati, za djelomični ili potpuni otpis, nisu još poznati i dobrim će dijelom ovisiti o poslovnoj politici svake pojedine banke, ali svakako je mnogim dužnicima otvorena prilika za novi financijski početak u 2017. godini. 

Koliko je tvrtki koje trenutno otkupljuju loše kredite nismo uspjeli saznati od Hrvatske narodne banke, ali to je tržište zadnjih godina procvjetalo jer su banke intenzivnije čistile bilance (kroz otpise i, većinom, prodaje plasmana). Danas je hrvatsko tržište loših kredita jedno od najdinamičnijih u regiji, konstatirao je nedavno guverner Boris Vujčić

Problematično 12,7 milijardi kuna kredita građana

Podaci HNB-a  kažu da trenutno banke drže 39 milijardi kuna loših kredita, pri čemu dvije trećine otpada na poduzeća. Na građane se odnosi i dalje visokih 12,7 milijardi kuna. Koliko će od toga biti otpisano u 2017. prema novim pravilima nitko još ne želi nagađati, ali zna se da banke mogu otpisivati samo onaj dio duga koji su pokrile rezervacijama, a to je oko 21 milijarda kuna.

Naravno, bankari su i dosad mogli otpisivati nenaplativa potraživanja te im je taj trošak bio porezno priznati rashod, ali samo kad bi dužnike već učinili 'financijskim mrtvacima', odnosno kad bi za naplatu iscrpili sve mogućnosti kroz sudske/ovršne postupke. Sada pak, djelomično i kao rezultat pritiska iz Bruxellesa, banke u 2017. imaju pravo na poreznu olakšicu i u slučaju izravne nagodbe s dužnikom o smanjenju ili otpisu problematičnog duga. To je zamišljeno kao jednokratna mjera, pa bi iduća godina trebala biti prijelomna za dužnike kao i za ukupnu opterećenost banaka lošim kreditima (sada je njihov udjel na visokih 15 posto), a bit će potkresano tržište dugovima.

Ove godine banke prodale 7,7 milijardi kuna loših kredita

Od 2012. godine u Hrvatskoj je prodano 16,3 milijarde kuna loših kredita. Podaci koje smo dobili iz HNB-a govore sljedeće: u 2012. godini prodano ih je u vrijednosti 5,9 milijardi kuna, 2013. godine 2,3 milijardi kuna, 2014. godine 1,3 milijarde kuna, u 2015. godini 2,8 milijardi kuna, a samo u prvom polugodištu ove godine čak 4 milijarde kuna. Očekuje se, pak, prema neslužbenim procjenama u medijima, da će to ukupno ove godine narasti na 7,7 milijardi kuna.

Prema izvještaju kuće KPMG, lani je najaktivniji investitor na domaćem tržištu loših kredita bila tvrtka B2 Kapital iz sastava B2 Holdinga u stranom vlasništvu. Kako im dobro ide govori već i podatak o rastu broja zaposlenih. Počeli su 2013. godine s deset, 2015. su završili sa 88 zaposlenih, a i ove godine su tražili radnike. 

U tvrtki B2 Kapital o svom poslovanju kao niti o očekivanjima za 2017. nisu htjeli odgovoriti.  Tvrtka je registrirana za usluge otkupa duga i naplate potraživanja, a njihov je portfolio težak 608,1 milijuna kuna, prema financijskom izvještaju za prošlu godinu, te su imali prihod od 73 milijuna kuna i dobit od 43 milijuna kuna.

Ove godine 1332 prigovora dužnika HNB-u

Tražili smo od Hrvatske narodne banke podatke o nadzoru nakon što banke prodaju dug, ali kažu da oni „ne evidentiraju izdvojeno od podataka prikupljenih u okviru drugih nadzora koji se provode po prigovorima potrošača“.

HNB je tako ove godine zaprimio, primjerice, 1332 prigovora potrošača, od čega je 435 prigovora vezano uz konverziju duga nominiranog u švicarskim francima.  Kažu da su postupili po svakom zaprimljenom prigovoru, ali detalje nisu objavili.  Lani je bilo čak 2605 prigovora, a od toga se 1816 odnosilo na kredite u švicarcima.    

Inače, poziciju 'preprodanog' dužnika štiti sud u skladu sa zakonima koji reguliraju ugovorne odnose i zaštitu potrošača. Kako kažu u HNB-u,  za eventualnu štetu koji potrošač pretrpi zbog toga što se zbog prodaje plasmana našao u nepovoljnijem položaju, banka odgovara solidarno s novim vlasnikom potraživanja. 

Izdvajamo