LJUBLJANA - Početkom 2015. u Koper će umjesto dosadašnja dva uplovljavati tri prekooceanska broda s Dalekog istoka, a da bi očuvala prednost pred Rijekom i Trstom, slovenska luka planira uložiti 200 milijuna eura (nešto više od milijardu i pol kuna), no za jaču željezničku mrežu potrebna je milijarda eura.
Velikim ulaganjima luka Koper nastoji održati prednost u prijevozu kontejnerskog tereta za Austriju, Mađarsku i druge srednjeeuropske države.
Koper je konkurent Rijeci i Trstu u privlačenju tereta za europske zemlje iz dalekoistočnih luka budući da se očekuje da će jadranske luke biti sve zanimljivije u odnosu na sjeveroistočna pristaništa poput Rotterdama i Hamburga koja su prekapacitirana i do kojih teret putuje sedam dana dulje.
U nekoliko idućih godina u luci planiraju uložiti 200 milijuna eura, a već su investirali u produbljenje dna u pristaništu u koje sada mogu uplovljavati i prekooceanski brodovi s velikim gazom, piše u nedjelju ljubljanski dnevnik "Delo".
"Kapacitet prekrcaja u Kopru kanimo do 2020. povećati sa sadašnjih 850.000 na 1,15 milijuna standardnih TEU-kontejnera", rekao je za Delo direktor Luke Koper Dragomor Matić.
U tome se ne smiju načiniti greške, rekao je i dodao da se planira prvenstveno produljiti dio obale za primanje kontejnera.
No, za najveću investiciju koja će im omogućiti da održe prednost stečenu prijašnjih godina u odnosu na Trst i Rijeku, upravitelji luke očekuju pomoć države. Ona nastoji osigurati europska sredstva za gradnju drugog kolosijeka Koper - Divača u koju će trebati uložiti više od milijardu eura.
Sadašnja propusnost postojeće pruge koja luku povezuje sa zaleđem i inozemstvom je premala, a novi kolosijek koji se već godinama spominjao u planovima raznih vlada do sada je ostao samo želja na papiru.
Sadašnja vlada premijera Mire Cerara tu je prugu, međutim, uvrstila kao prioritetan projekt u okviru sredstava koje je prijavila za obiman europski investicijski plan koji pokreće predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
Gradnja novog kolosijeka po predviđanjima bi trajala desetak godina, a maksimalni kapacitet uz sadašnju željezničku infrastrukturu Koper će doseći već za nekoliko godina.
Premijer Miro Cerar odbacio je nedavno sugestije o mogućem davanju lučkih kapaciteta u koncesiju, o čemu se razmišljalo i u vrijeme vlade Boruta Pahora, rekavši da se osnovna prometna infrastruktura neće privatizirati.