Ministar financija Zdravko Marić u subotu je ocijenio da je Standard&Poor'sovo podizanje hrvatskog rejtinga dobra, ali istodobno i obvezujuća vijest te najavio da će na Vladi idući tjedan biti završni detalji o financijskom restrukturiranju cestarskog sektora, a uskoro će biti donesen i program konvergencije za iduće tri godine.
Agencija Standard & Poor's (S&P) podigla je u petak rejting Hrvatske s 'BB' na 'BB+', uz stabilne izglede, zahvaljujući daljnjem smanjenju javnog duga i poboljšanoj fiskalnoj poziciji zemlje uslijed nastavka gospodarskog oporavka.
Kako je Marić naveo u izjavi za Hinu, S&P je podignuo rejting prvenstveno zbog fiskalne konsolidacije, odnosno svega što je učinjeno na području smanjivanja proračunskog deficita i udjela javnog duga u BDP-u.
“Prepoznali su dobre gospodarske performanse, što je zasluga cijelog gospodarstva, koje u ovom trenutku raste po stopi od tri posto, ali to je iznad stope potencijalnog rasta. Neminovno se nameće zaključak da je potrebno napraviti iskorake kako bi se stopa potencijalnog rasta još podigla i kako bi taj gospodarski rast bio održiv, a nastavak fiskalne konsolidacije na neki način zagarantiran”, istaknuo je Marić.
Iz samog izvješća Marić je postrofirao “pogled unaprijed”. “Mislim da bi trebalo gledati unaprijed. Sigurno da nas ti dobri rezultati koje smo učinili trebaju zadvoljiti, ali ne u potpunosti, nego da trebamo gledati kako se i na koji način vratiti u investicijski rejting”, naveo je.
Dodao je kako je i S&P istaknuo potrebu nastavka fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi.
“Vlada RH će otprilike kroz nekih mjesec dana usvojiti program konvergencije za iduće tri godine, u kojem će vrlo jasno naznačiti da ovaj smjer koji smo zacrtali i koji smo poduzeli u protekle dvije godine, planiramo nastaviti”, izjavio je Marić.
Osvrnuvši se na strukturne reforme, kazao je da "svi skupa trebamo uložiti velike napore kako bi potencijal gospodarstva rastao na način da se nastave provoditi strukturne reforme u svim segmentima”.
Dodao je da S&P u izvješću ističe i postignut veliki napredak na poslovnom i financijskom restrukturiranju cestarskog sektora te najavio da će idućega tjeda na Vladi biti završni detalji tog financijskog restrukturiranja.
“Financijsko restrukturiranje privodimo kraju, kako smo i najavili. Nakon što smo na međunarodnom tržištu prošle godine izdali obveznicu i refinancirali te ranije otplatili četvrtinu duga po puno povoljnijim uvjetima, to sada nastavljamo i s domaćim financijskim sektorom”, kazao je.
Krajem prošle godine Vlada je izdala 1,275 milijardi eura vrijedne obveznice namijenjene refinanciranju dijela duga cestarskog sustava. Dospijeće te obveznice je 2030. godine, a uvjeti izdanja bili su najpovoljniji dosad. Ta sredstva usmjerena su u refinanciranje dijela od 5,1 milijardu eura duga Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta te Autoceste Rijeka-Zagreb.
Vlada je sada u pregovorima s konzorcijem domaćih banaka o refinanciranju još 2,5 do 3 milijarde eura duga kako bi se nepovoljniji krediti zamijenili također bankarskim financiranjem, ali duže ročnosti i uz niži trošak.
"Na sljedećoj sjednici Vlade bit će prezentirati završni detalji. Dug cestarskih kompanija bit će prolongiran u smislu ročnosti, a najvažnije, kamata će značajno pojeftiniti. Tako će se ostvariti dodatne uštede na kamatama, čime će biti puno održivija situacija za njihovo vođenje i upravljanje, dakle za daljnje investicije i održavanje””, rekao je Marić.
Dodao je da je potrebno napraviti i poslovno restrukturiranje tih kompanije, kako bi taj vrijedan segment hrvatskog društva i gospodarstva bio i dalje u javnoj funkciji rasta.
“Međutim, postoje i drugi segmenti u kojima trebamo staviti naglasak. To je za sve nas s jedne strane dobra vijest, ali u isto vrijeme i obvezujuća vijest da nastavimo tim smjerom”, zaključio je Marić.
Analitičari S&P-a ove godine očekuju rast hrvatskog gospodarstva za 2,7 posto, nakon lanjskih 2,8 posto, a do 2021. očekuju postupno usporavanje gospodarskog rasta na oko 2,5 posto.
U toj agenciji, između ostalog, ocjenjuju da Vlada postupno napreduje prema rješavanju strukturnih problema.
Stabilni izgledi, objašnjava S&P, odražavaju poboljšane vanjske i fiskalne bilance, dok i dalje visok javni dug i strukturne rigidnosti ugrožavaju izglede rasta rejtinga u idućih 12 mjeseci.
Kako dalje navode, hrvatski kreditni rejting mogao bi biti povećan ako Vlada provede strukturne reforme koje bi omogućile održiviju fiskalnu konsolidaciju i koje bi povećale potencijalni rast gospodarstva.
Ovim potezom je S&P pratio odluku Fitcha, koji je u siječnju povećao kreditni rejting Hrvatske za jedan stupanj, što je bilo prvo povećanje rejtinga Hrvatske od 2004. godine.
Od tri vodeće svjetske rejting agencije, sada S&P i Fitch drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody's dva stupnja ispod. Pritom sve tri agencije izglede drže stabilnima.