Za razliku od prošle godine, kada se još govorilo s puno opreza i uglavnom o rizicima, u 2018. godinu zemlje srednje i istočne Europe ulaze s mnogo više samopouzdanja: umjesto proračunskih deficita, sada ministri financija govore o suficitima, a ekonomski rast od oko 3 posto postaje očekivan.
- Situacija je bila puno bolja nego što smo očekivali i umjesto 1,5 posto, eurozona je, primjerice, rasla po stopi od 2,3 posto - rekao je Bas Bakker, predstavnik MMF-a za srednju i istočnu Europu, na konferenciji Euromoney koja je posvećena regiji i već se tradicionalno početkom godine održava u Beču. Vrlo je optimističan i u pogledu ove godine pa problem ne vidi ni u očekivanom rastu kamatnih stopa jer će to ublažiti pritisak na rast plaća i inflacije.
Sada kada je fiskalna kriza završila, kako je rečeno na konferenciji, regiju čeka “nova generacija reformi”. No, sudeći po istupima ministara financija, očito je da svaka od zemalja ima vlastitu agendu.
Ministar Zdravko Marić je istaknuo da je za Hrvatsku, uz već dugo najavljivane reforme kao što su one za zdravstvo i javnu upravu, ključno poboljšati poslovnu klimu. Jer, jedino je poticanjem ulaganja moguće osigurati rast ekonomije i zapošljavanja, a to je preduvjet i da bi se provele sve ostale reforme, zaustavili negativni demografski trendovi i odljev mozgova, rekao je.
Sadašnjim trendovima vrlo je zadovoljan i Unicredit, vodeća banka u regiji, prema kojoj je za većinu zemalja u srednjoj i istočnoj Europi 2017. bila “najbolja godina od 2010. u pogledu ekonomskog rasta”, a nastavak solidnog rasta očekuje i u iduće dvije godine, premda uz određeno umjereno usporavanje.
Tako će najveći prosječan rast u te dvije godine imati Bugarska, od 4,3 posto, a najniži Rumunjska, samo 1,3 posto. U Hrvatskoj se očekuje blago usporavanje rasta pa će u prosjeku iznositi, 2,8 posto.
Kada je riječ o kreditiranju, u 2018. očekuje se rast od oko 6 posto u Bugarskoj do minimalnih 0,3 posto u Hrvatskoj, jedinoj zemlji u kojoj su krediti lani pali. No, kako je objasnio Mauro Giorgio Marrano iz Odjela za strateška i korporativna istraživanja Unicredita, jedan od razloga je kasniji oporavak, a i prodaja loših kredita.
Također, veći prostor se otvara i u području upravljanja imovinom s obzirom na to da je danas neto financijska imovina kućanstava otprilike dvostruko veća nego 2006. Ta je imovina među zemljama regije najveća u Hrvatskoj i iznosi 77 posto BDP-a.
Najzaslužnija za to je imovina mirovinskih fondova, na koju se odnosi 32 posto tog bogatstva. Po veličini financijske imovine iza Hrvatske je Češka sa 54 posto, a slijede Mađarska (51) i Bugarska (48).