Iza nas su najudarniji dani prosinačke potrošnje, a građani su, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, za vrijeme blagdana najviše trošili na igračke i stvari za djecu, što znači da ćemo, koliko god teško živjeli, za najmlađe biti spremni izdvojiti kunu više. Na drugome mjestu su odjeća i obuća, i to zimske potrepštine poput šalova, kapa i rukavica, a na trećem manji elektronički uređaji poput slušalica i zvučnika.
- Svaka treća kuna išla je na hranu i piće - istaknula je Tomislava Ravlić, pomoćnica u HGK-ovu Sektoru za trgovinu, i dodala da se u kategoriji hrane i pića u prosincu bilježi povećana potrošnja alkohola, ali i čokolade, što pokazuje da se za vrijeme blagdana građani vole počastiti. Svježi podaci pokazuju da su građani do Štefanja potrošili više od 10,8 milijardi kuna, što je 4 posto više u odnosu na to razdoblje prošle godine. Razlog rasta potrošnje je rast plaća u 2015. te povećan optimizam potrošača.
Nužno i sitnice
Trendovi u blagdanskoj potrošnji pokazuju da se hrvatski potrošači u prosincu ponašaju racionalno, u skladu sa svojom kupovnom moći, te da nakon ekonomske krize nastoje kupovati i poklanjati nužne stvari i sitnice. To pokazuju i podaci Porezne uprave, prema kojima dosadašnji prosječan račun u prosincu 2016. iznosi oko 70 kuna. U europskim državama s višim standardom građani su ispod bora mogli naći luksuznije darove poput nakita, putovanja i spa tretmana, a kod onih bogatijih i novi automobil. To u Hrvatskoj ipak nije uobičajeno, pa se za skuplje proizvode čekaju popusti.
- Sniženja su počela 27. prosinca, i trajat će najviše 60 dana, a hrvatski su građani prije Božića potrošili gotovo pola milijarde kuna više nego lani u isto vrijeme - izjavila je Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu HGK.
Budući da su građani unaprijed znali kada će sniženja početi, a ovoga tjedna tvrtke zaposlenicima isplaćuju božićnice, u HGK smatraju da su kupci ipak pričekali početak akcija da bi si nešto priuštili. Pravilnikom o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja na zimskim popustima moći će se kupovati do 25. veljače 2017. godine. Prema pokazateljima HGK, krajem godine zamijećena je pojačana kupnja kreditnim karticama.
Situacija s pronalaskom salmonele u nekoliko trgovačkih lanaca utjecala je na pad kupovine piletine i puretine od gotovo 35 posto, i to stranog, ali i domaćeg mesa. Zbog toga su u HGK za vrijeme blagdana potrošače poticali da kupuju domaće proizvode kako bi se time pomoglo hrvatsko gospodarstvo. Zbog tog pada prodaje, u prosincu je vidljiv trend povećane kupnje drugih vrsta mesa, poput janjetine i svinjetine, koje su na blagdanskom stolu zamijenile perad.
Na kartice
- Očekujemo da inspekcije i dalje rade svoj posao i da se takvi proizvodi maknu s tržišta, no ako takva situacija potraje dulje, to bi se moglo odraziti i na domaću proizvodnju, što ne bi bilo dobro. Ali očekujemo da će se, uz napore svih nadležnih tijela državne uprave, situacija na hrvatskom tržištu uskoro stabilizirati - izjavila je Culi.
Prema podacima Porezne uprave, u 2016. godini u odnosu na 2015. povećana je potrošnja uz istodoban pad broja izdanih računa, što znači da se kupnja sve više obavlja na jednome mjestu. Građani su najviše kupovali dan prije Badnjaka, kada su potrošili više od 660 milijuna kuna, a za šoping je najpopularniji vikend prije Božića te razdoblje od 19. do 24. prosinca.
U prosincu 2015. godine potrošeno je oko 11 milijardi kuna, a predviđa se da će krajem prosinca 2016. potrošnja biti još veća.