Franck želi kupiti državni paket dionica u Podravki, informacija je koja se pronijela poslovnim krugovima, a Jutarnjem listu jučer ju je potvrdio izvor iz Francka.
- Svjesni smo da je informacija procurila, ali trenutačno samo neslužbeno možemo potvrditi da Franck pregovara s potencijalnim partnerima koje bismo željeli okupiti kako bismo se zajedno natjecali za državni udio u Podravki. Pri tome nam je cilj da Podravka ostane u vlasništvu domaćih investitora - rekao nam je izvor iz Francka.
O prodaji Podravke Vlada nije donijela odluku, a na kupnju dionica, bude li ih Vlada prodavala, spremni su i mirovinski fondovi drugog stupa, neslužbeno potvrđuju izvori bliski njima. O prodaji Podravke Vlada će odlučivati na najvišoj razini, na razini premijera Tihomira Oreškovića i njegovih potpredsjednika Tomislava Karamarka i Bože Petrova.
Državni udio danas na burzi vrijedi oko 600 milijuna kuna. Četiri mirovinska fonda drugog stupa drže 38 posto dionica Podravke koja je odgodila sazivanje Glavne skupštine dioničara kako bi se mirovinski fondovi i Vlada dogovorili o izboru dva nova člana Nadzornog odbora jer dvojici istječe mandat.
Franck, u većinskom vlasništvu obitelji Artuković, još nije Zagrebačkoj burzi predao financijsko izvješće za prošlu godinu, no preklani je kompanija ostvarila 874 milijuna kuna prihoda, što je po tom kriteriju čini nešto više od 4 puta manjim poduzećem od Podravke čiji godišnji prihod doseže 4,5 milijardi kuna zajedno sa slovenskim Žitom, a u portfoliju proizvoda preklapaju se u čajevima, grickalicama i začinima.
Monetizirati udjele
No, na vrhu prioriteta za privatizaciju premijeru Oreškoviću, kako doznajemo, nalazi se Končar elektroindustrija.
- Privatizacija Končara je apsolutni prioritet - rekao nam je izvor blizak premijeru, no odmah je objasnio da tu privatizaciju neće biti moguće provesti onako kako je premijer zamislio, bez izmjene zakona u Saboru. Država u Končaru ima 53,24 posto udjela, od čega je manji dio založen za kredite, a veći dio slobodan za prodaju. Bivša vlada Zorana Milanovića donijela je odluku o privatizaciji Končara, no prodaja dionica može se odviti samo putem prikupljanja ponuda na natječaju, što je procedura koja traje i po nekoliko mjeseci, a moguće je i da završi neuspješno. U kabinetu premijera Oreškovića državni udio u Končaru ili njegovu polovicu, uz zadržavanje kontrolnog paketa, žele, pak, prodati putem blok transakcije na Zagrebačkoj burzi, što bi se moglo obaviti u roku od dva tjedna. Premijerov blizak suradnik pojašnjava kako je Oreškoviću cilj monetizirati državne udjele na način da ih preuzmu gdje god je to moguće mirovinski fondovi drugog stupa, čime bi se postigla tri cilja.
Prvi je raspršena vlasnička struktura, drugi zadržavanje bitnih poduzeća u vlasništvu kapitala domaćeg porijekla i treći profesionalizacija menadžmenta u kompanijama. Tri mirovinska fonda drugog stupa u ovom trenutku zajedno drže 25,15 posto dionica Končara.
Nema dogovora
- Nužno nam je promijeniti propis u Saboru koji nam onemogućuje prodaju Končara na način na koji smo to zamislili - kaže izvor blizak premijeru, no da bi im to uspjelo valja prvo postići suglasje koalicijskih partnera HDZ-a i Mosta o prodaji Končara.
Na osnovi razgovora s nizom aktera u vlasti izgledno je da tog suglasja sada nema, jer koliko god izvori bliski premijeru poručuju da je privatizacija Končara apsolutni prioritet, jednako toliko izvori bliski HDZ-u poručuju da privatizacija te kompanije ne dolazi u obzir pa je neizvjesna i promjena zakona u Saboru.
Zbog svega toga očekuje se da će novo Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i razvoj na sjednici u ponedjeljak što se Končara tiče samo primiti na znanje informaciju o tome kako je Milanovićeva vlada donijela odluku o prodaji. Ako se u iduća četiri dana nešto bitno ne promijeni.
Milijunski paketi
Državni udio u Končaru vrijedi oko 870 milijuna kuna, odnosno 435 milijuna kuna iznosi vrijednost polovice paketa.
Iz dva politička tabora koja čine jednu Vladu istovjetna informacija može se čuti samo kad je u pitanju državni udio u Croatia osiguranju, oko čije se prodaje svi slažu. Riječ je 31,2 posto dionica koje su državi preostale nakon što je kroz kupnju dionica od države, a potom i dokapitalizaciju, većinski udio u lideru domaće osiguravateljske branše stekla Adris Grupa.
U Adrisu nisu upoznati s namjerama Vlade, no ističu da su oni logično zainteresiran kupac odluči li se Vlada na prodaju preostalih dionica.
Prodajom do likvidnosti
Burzovna vrijednost državnog udjela u Croatia osiguranju približno je 690 milijuna kuna. Među prvim važnijim najavama Vlade Tihomira Oreškovića jest upravo privatizacija koja bi ove godine u državnu blagajnu trebala donijeti oko 3,7 milijardi kuna.
Budući da je od godine preostalo još osam mjeseci, premijerove mete za prodaju su udjeli u tvrtkama koji pojedinačno mogu donijeti značajnije iznose.
Prodaja udjela u Podravki, Končaru i Croatia osiguranju ispunila bi više od polovice premijerova cilja, odnosno osigurala 1,5 do 2 milijarde kuna prihoda, a neslužbeno se može čuti da će se do kraja godine uz Croatia Osiguranje morati prodati ili Podravka ili Končar.
U ponedjeljak novo Upravno vijeće CERP-a
Novo Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i razvoj koje je Vlada imenovala 18. travnja prvi će put zasjedati u ponedjeljak ujutro, a na dnevnom redu imaju 35 točaka. Među njima su i privatizacije RIZ odašiljača i tvornica radijatora Lipovica iz Popovače, no o njima se neće raspravljati, odnosno neće se donijeti odluke o privatizaciji, s obzirom na to da su sindikati iznijeli svoje želje o proširivanju prava radnika na kupnju udjela u kompanijama kroz radničko dioničarstvo. Aktualni propisi omogućuju radnicima stjecanje do 25 posto udjela u kompaniji, no radnici ovih dviju tvrtki žele veće udjele za što su isto potrebne promjene zakona u Saboru.
Novo Upravno vijeće CERP-a koje se bavi vrućim privatizacijskim krumpirima uz predstojnika Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Tomislava Bobana kao predsjednika čine članovi po dužnostima, Leo Prelec, zamjenik ministra gospodarstva, Robert Pauletić, zamjenik ministra turizma, Miro Škrgatić, zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, Tugomir Majdak, zamjenik ministra poljoprivrede, Ivan Vukić, zamjenik ministra branitelja, te Mladen Novosel, predstavnik sindikata, i Davor Majetić kao predstavnik poslodavaca. U kratkom komentaru ususret sjednici Upravnog vijeća Novosel je rekao: Prema propisima ove države je nemoguće do kraja godine ostvariti 3,7 milijardi kuna od privatizacije poduzeća jer bi to bilo 7,6 puta više nego u protekle četiri godine. Prva sjednica novog Upravnog vijeća prošli je tjedan nekoliko puta odgađana.