TRANSFORMACIJA DRUŠTVA

GLOBALNA HRVATSKA TRAŽI I GLOBALNE LIDERE Kako stvoriti novu generaciju gospodarskih gurua za 21. stoljeće?

    AUTOR:
    • Krešimir Ćosić

  • OBJAVLJENO:
  • 28.02.2019. u 12:53

, Image: 98854736, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Hrvatska treba organizirano i mudro stvarati svoju međunarodnu mrežu poslovnih vođa, poduzetnika i menadžera spremnih za globalnu suradnju

Inovativni tehnološki razvoj danas predstavlja temelj konkurentnoga globalnog gospodarstva i dugoročnog ekonomskog rasta. Unatoč tome, u Hrvatskoj danas nema ozbiljnijih javnih rasprava o inovacijama, industrijskim primijenjenim istraživanjima, tehnološkom razvoju i napretku.

Međutim, ekonomska snaga gotovo svake države najviše ovisi o njezinoj tehnološkoj inovativnosti i vitalnosti kao temelju njezine globalne gospodarske konkurentnosti. Tehnološki i inovacijski potencijal hrvatskoga gospodarstva danas je vrlo ograničen, a zbog nedostatnih ulaganja u njegovu modernizaciju došlo je do njegova ozbiljnog tehnološkog zaostajanja.

U posljednjih 20-ak godina u Hrvatskoj nije bilo osmišljenog ulaganja u razvoj primijenjenih industrijskih istraživanja, kao i u znanstveno-istraživačku infrastrukturu, a sporiji gospodarski rast u odnosu na neke druge tranzicijske države EU posljedica je ekonomskog modela koji je bio karakteriziran poticanjem razvoja trgovine, potrošnje i uvoza, a zapostavljanjem industrijske proizvodnje, tehnološkog i znanstvenog razvoja te izvoza. Sve to rezultiralo je relativno visokom vanjskom zaduženošću i nepovoljnim odnosima u trgovinskoj i platnoj bilanci te gubitkom konkurentskih sposobnosti hrvatskoga gospodarstva. Danas je vrlo naivno očekivati direktne strane investicije u tehnološki sektor RH, kao i značajnija inozemna ulaganja u istraživanje i razvoj koja doprinose jačanju konkurentnosti domaćega gospodarstva. Upravo u tehnološkom sektoru u kojem se danas ostvaruju relativno visoke razine profita, hrvatsko je gospodarstvo potpuno nekonkurentno. U takvim okolnostima mladi, talentirani i dobro školovani stručnjaci STEM područja koji svojim inovacijama i kreativnošću mogu osigurati snažniji gospodarski rast i razvoj RH u miru i tišini odlaze iz Hrvatske. Za to vrijeme oni koji se ne mogu prilagoditi zahtjevima visoko konkurentnog globaliziranog gospodarstva vršit će sve veći pritisak na državni proračun. Iz tih strukturnih razloga sasvim je razumljivo da će spori rast hrvatskoga gospodarstva u suštini biti dugoročnog karaktera.

Prema riječima dr. sc. W. Perryja, počasnog doktora Sveučilišta u Zagrebu, tri su značajna čimbenika omogućila uspjeh američkih tvrtki: poduzetnički duh, kapital za financiranje tehnološki utemeljenog poduzetništva i vrsna tehnička sveučilišta. Jednako tako, naglasio je Perry, “klima inovacija bila je takva da se svaki razvijeni tehnički proizvod mogao prodati”. Za stvaranje takve klime bila je odgovorna država, odnosno društvena klima u širem smislu. U Americi, naglasio je W. Perry, još je jako popularan citat: “Budućnost pripada onima koji su inovativni”. Sve ovo pokazuje da je odnos prema poduzetništvu i kulturološki uvjetovan te da ga je kroz sustav odgoja i obrazovanja potrebno poticati i mijenjati. Dr. Perry, nadalje, ističe da su gospodarske prednosti Amerike proizašle iz njezina tehnološkog vodstva, a da su vodeću ulogu u postizanju tog vodstva imala američka tehnička sveučilišta. Njegov je govor na inauguraciji kao počasnog doktora Sveučilišta u Zagrebu 1998. bio vrlo instruktivan. “Ako Republika Hrvatska želi sudjelovati u gospodarskim profitima umjetne inteligencije i informacijskih tehnologija, kao najperspektivnijih i najproduktivnijih gospodarskih grana budućnosti, onda hrvatska sveučilišta te posebno tehnički fakulteti moraju u svemu tome imati ključnu ulogu.”

 

Lideri transformacije

Važnost područja STEM-a i njegovih institucija u hrvatskim nacionalnim okvirima nije, nažalost, u dovoljnoj mjeri prepoznata, a obrazovni prioriteti dani su nekim drugim, manje važnim područjima. Učinkovitost kojom država razvija i promovira svoj tehnološki utemeljeni ekonomski rast, važan je faktor koji određuje njezinu gospodarsku i društvenu budućnost. Danas se sve razvijene države natječu u jačanju svojih razvojno-istraživačkih potencijala te zaštiti svojih ključnih projekata, tehnologija i strateških znanja. Treba naglasiti i da se danas ulaganja u znanost i tehnologiju podupiru ponajprije zbog gospodarskog rasta, konkurentnosti i produktivnosti domaće industrije te otvaranja novih radnih mjesta i novih poslova s visokim dodanim vrijednostima. Svi ti strateški važni nacionalni procesi potpuno su zanemarivani posljednjih 20-ak godina u Republici Hrvatskoj. Samo pokretanjem velikih složenih projekata koji će se temeljiti na umjetnoj inteligenciji i drugim visokim tehnologijama budućnosti, moguće je podići razinu gospodarske konkurentnosti i tehnološke razvijenosti Republike Hrvatske.

Zbog svega toga, danas hrvatsko gospodarstvo treba svoje gospodarske gurue i transformacijske lidere, koji će biti dio globalnih poslovnih mreža. Dakle, za ozbiljne strukturne promjene hrvatskoga gospodarstva, Hrvatskoj prije svega nedostaje ozbiljna poslovna i politička elita koja će svoja znanja i iskustva jačati na najuglednijim svjetskim poslovnim školama te ih primjenjivati u Republici Hrvatskoj. No, hrvatska državna politika već dvadesetak godina ne pokazuje poseban interes za stvaranje svoje poslovne i gospodarske političke elite koja hrvatskom gospodarstvu nedostaje. Da smo stvarali takve ljudske potencijale na najboljim poslovnim školama svijeta i usmjeravali ih prema hrvatskim javnim poduzećima proteklih 20-ak godina, Ina bi danas sigurno bila u hrvatskim rukama kao uspješna regionalna kompanija, daleko jača od MOL-a, kao što je bilo nekad.

Kako u Hrvatskoj stvoriti novu generaciju gospodarskih gurua za svijet u 21. stoljeću? U vrijeme kada u Hrvatskoj mladi, dobro školovani inženjeri u područjima STEM-a odlaze u inozemstvo, a stariji gledaju što prije otići u mirovinu, pravo je vrijeme za radikalne promjene koje će biti usmjerene na pripremanje nove generacije naših poslovnih i političkih lidera za 21. stoljeće, koji će biti u stanju uspješno se nositi s kompleksnim i izazovnim promjenama u suvremenom globaliziranom i digitaliziranom gospodarstvu. Koliko ima takvih transformacijskih lidera u hrvatskim državnim institucijama i javnim poduzećima? Svijet rada danas se izuzetno brzo mijenja, a nove tehnologije, kao što su umjetna inteligencija, strojno učenje, znanost o podacima itd., zahtijevaju nove stručnjake koji su spremni za cjeloživotno učenje i napredovanje. No, oni svoje profesionalne izazove najčešće traže u inozemstvu! Jednako tako, stečena akademska znanja i vještine danas izuzetno brzo zastarijevaju te se smatra da već nakon pet godina nisu dovoljna za nove poslove i nove tehnologije. Bez kontinuiranog obrazovanja svojih zaposlenika kako u privatnom, tako i javnom sektoru, Hrvatska će dugoročno zaostajati. Bez kvalitetnog cjeloživotnog obrazovanja nema pozitivnih promjena, kreativnosti i inovacija te novih ideja. Globalizirano digitalno društvo zahtijeva uglavnom dobro temeljno obrazovanje, analitičko rezoniranje i kritičko razmišljanje, sposobnost rješavanja kompleksnih problema kroz multidisciplinarni timski rad te sposobnost brze adaptacije tj. prilagodbe novim područjima rada kao i novim profesionalnim obvezama, a posebno međukulturalnim komunikacijama i interakcijama na globalnoj razini.

Kako razvijati novu poslovnu kulturu i novu transformacijsku lidersku snagu usmjerenu na pozitivne društvene i gospodarske promjene u Hrvatskoj? Vodeće poslovne škole svijeta upravo stvaraju takvu poslovnu kulturu i znanja te transformacijske lidere koji omogućuju umrežavanje s razvijenim poslovnim svijetom i globalnim biznisom. Primjerice, INSEAD kao jedna od vodećih i najvećih poslovnih škola u svijetu nudi svojim polaznicima istinsko i stvarno globalno edukacijsko iskustvo i obrazovanje na svojim kampusima u Parizu, Singapuru i Abu Dhabiju. Njihova poslovna globalna mreža predstavlja njihovu posebnu snagu koja im omogućuje da kroz svoje poslovne kontakte i svoju poslovnu mrežu mijenjaju svijet za zajedničko dobro. Takve poslovne udruge i globalne društvene mreže predstavljaju respektabilnu međunarodnu snagu i mrežu poslovnih lidera i menadžera spremnih za suradnju i pozitivne globalne inicijative i gospodarske promjene. Na dugačkim listama uglednika koji su završili takve poslovne škole, nalaze se premijeri, ministri, parlamentarci, kao i mnogi vodeći poslovni ljudi velikih globalnih svjetskih kompanija. Sa svojim vrijednostima koje se temelje, između ostalog, na akademskoj strogosti, bogatom i raznolikom iskustvu svojih polaznika te raznolikosti njihovih kultura i država iz kojih dolaze, što je osobito važno za globalni biznis, INSEAD predstavlja vodeću obrazovnu instituciju suvremenog poslovnog svijeta. Njezini poslovni lideri čvrsto vjeruju da su biznis i poduzetništvo ona pozitivna snaga koja je usmjerena prije svega na unapređenje kvalitete ljudskih života i stvaranje novih radnih mjesta. U tom kontekstu najbolje poslovne škole imale su i imaju posebno važno mjesto u suvremenom svijetu.

 

Ljudi su snaga

Stvaranje novih radnih mjesta u kompetitivnom i inovacijskom digitaliziranom svijetu. Na nedavnoj promociji nove generacije polaznika u Singapuru, dekan te ugledne međunarodne škole je naglasio: “Naša glavna misija i cilj je stvarati nova radna mjesta u kompetitivnom globalnom gospodarstvu te osiguravati njegov rast. Ako niste globalno konkurentni, niste samoodrživi. Mi trebamo kognitivnu transformaciju, dakle, moramo promijeniti načine svojeg razmišljanja, neke socijalne norme i odnos prema ljudima koji mogu pokrenuti i voditi pozitivne društvene gospodarske promjene.” Upitan što ih čini posebnim i jedinstvenim te im omogućuje stalan rast broja polaznika i jedno od čelnih mjesta među najuglednijim poslovnim školama svijeta, on je jednostavno odgovorio: “Naš je cilj jednostavno stvoriti poslovne lidere budućnosti sa širokim i otvorenim pogledima na globalni svjetski biznis. Akademska izvrsnost i multidisciplinarnost sigurno su jedan od faktora našeg uspjeha. I, konačno, naša globalna mreža završenih studenata koja omogućuje njihovo globalno umrežavanje kroz najrazličitije poslovne inicijative i projekte. Takvim potencijalom ne raspolaže niti jedna druga poslovna škola u svijetu.” Uz to, istaknuo je: “Mi jednostavno bolje razumijemo od drugih koju pozitivnu ulogu u svakom društvu ima poduzetništvo, odnosno poduzetnik kao pokretač pozitivnih gospodarskih promjena. Mi smo jednostavno bili vođeni tim i takvim ciljevima od svojeg osnutka prije pedeset i više godina, tj. mi vjerujemo da takvi ljudi predstavljaju snagu za zajedničko dobro u suvremenom svijetu.” Tom prijeko potrebnom pozitivnom gospodarskom transformacijskom snagom Hrvatska danas ne raspolaže u mjeri koja nam je potrebna za stope gospodarskog rasta veće od 5 posto.

Ozbiljno i na znanju utemeljeno poduzetništvo ono je, dakle, koje stvara i otvara nova radna mjesta te osigurava normalan život mnogim pojedincima i njihovim obiteljima, kao i kvalitetno školovanje njihovoj djeci. Poduzetništvo i biznis izvlače ljude iz bijede i siromaštva, ono stvara nova radna mjesta i generira nove vrijednosti i nove ideje, multiplicirajući spiralu stalnoga gospodarskog rasta. Stalni gospodarski rast, inovacije, nove tehnologije, primijenjena istraživanja i razvoj, konkurentnost i kreativnost formule su uspjeha. Što znači stalan gospodarski rast utemeljen i na ovim principima, najbolje pokazuje primjer Kine. Godine 1980. u Kini je razina siromaštva obuhvaćala 840 milijuna ljudi, tj. oko 85 posto stanovništva koje je živjelo u potpunoj bijedi i preživljavalo je s manje od jednog dolara dnevno. Danas u takvim uvjetima živi samo 26 milijuna kineskih stanovnika. Zahvaljujući stalnom i brzom gospodarskom rastu s prosječnim stopama većim i od 10 posto godišnje, stvorene su u Kini stotine milijuna novih radnih mjesta u samo 40-ak godina. Stvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje kroz stvaranje novih vrijednosti, novih proizvoda brže, bolje i jeftinije, bio je njihov cilj. Kina je danas lider u tehnološkim inovacijama. Prije 50 godina Singapur je bio doslovno prašuma, a danas je jedna od najbogatijih i najrazvijenijih država svijeta s prosječnim BDP-om po stanovniku iznad 50.000 dolara. Kad su bivšeg singapurskog premijera zapitali čemu ima zahvaliti tako impresivan gospodarski rast i razvoj koji su ostvarili u vrlo kratkom vremenu, on je odgovorio: “Društvena i socijalna harmonija, snažnija društvena integracija u odnosu na društvene podjele, bila je temelj našeg sveukupnog društvenog uspjeha i gospodarskog rasta.” Sve je, dakle, moguće!

 

Nove društvene norme

Ljudski potencijal kojim raspolaže jedna država, ključni je resurs za takve pozitivne gospodarske uspjehe i promjene! Danas nam u Hrvatskoj treba nova kultura rada na svim razinama te stalno unapređenje znanja i sposobnosti hrvatskih ljudi kao preduvjet za naš ozbiljniji gospodarski rast i napredak. Trebaju nam nove društvene norme i zakoni koji će poticati biznis i poduzetništvo, kao i zakoni koji će vrlo strogo sankcionirati sve ono što je neprihvatljivo, nemoralno i neetično. Trebaju nam novi lideri i vođe koji će kreirati nove vrijednosti za naše gospodarstvo, kao i za čitavo hrvatsko društvo. Trebamo lidere kreativnog i kritičkog načina razmišljanja koji su spremni za nove poslovne izazove, ljude koji predstavljaju snagu za pozitivne društvene promjene. Trebamo ljude koji donose odluke, koji rješavaju probleme i preuzimaju odgovornost. Trebamo ljude koji su u stanju sagledavati društvene posljedice svojih odluka te donositi hrabre i pravovremene odluke. Trebamo ljude koji stvaraju i jačaju pozitivne društvene norme i doprinose širem društvenom blagostanju. Oni trebaju biti u fokusu našeg obrazovnog i političkog sustava. Na putu tih pozitivnih globalnih društvenih promjena potrebni su nam novi poslovni modeli, tehnološke inovacije, kao i partnerstvo s hrvatskim građanima.

Kroz globalno međunarodno okruženje vodećih poslovnih škola u svijetu, puno se jasnije sagledava i vidi pozicija koju u tim i takvim globalnim gospodarskim okvirima i okolnostima imaju jedna mala država i njezino gospodarstvo kao što je Hrvatska. U takvim okvirima, pogled na svjetsko gospodarstvo i na međunarodne odnose koji na njega utječu, kao i na modele rasta jedne male ekonomije kakva je hrvatska, u okviru globalnoga gospodarstva postaje sve jasniji.

Hrvatska treba organizirano i mudro stvarati svoju međunarodnu mrežu poslovnih vođa, poduzetnika i menadžera spremnih za globalnu suradnju te pozitivne globalne inicijative i gospodarske promjene. Bez takvih ljudi naše gospodarstvo ostat će izvan globalnih gospodarskih tokova i umrežavanja koja karakteriziraju suvremeni globalizirani svijet. Između ostalog, i u tome treba tražiti razloge hrvatskoga gospodarskog kaskanja i zaostajanja. Transformacijske sposobnosti hrvatskoga društva u godinama koje dolaze u znatnoj će mjeri ovisiti o povezanosti s takvim vodećim poslovnim školama u svijetu. Najbolje strateške investicije s najvećim multiplikativnim faktorom uvijek su vezane uz ljude, i to one najbolje i najvrednije, koji su spremni na odricanja i koji će novim znanjima i iskustvima stečenim na najboljim svjetskim poslovnim školama unapređivati hrvatsko gospodarstvo i društvo. Da smo tako radili i razmišljali posljednjih dvadesetak godina, Hrvatska bi danas sigurno bila drugačija država, sa znatno većim BDP-om i stopama rasta većim od 5 posto.

* Autor je profesor u trajnom zvanju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te umirovljeni general Hrvatske vojske. Član je Nadzornog odbora Hanza Medije, izdavača Jutarnjeg lista

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo