ANLITIČARI RBA

KOLIKO JE DUŽNA HRVATSKA U INOZEMSTVU? Dug snižen na 44,3 mlrd. eura ili 100,2 posto BDP-a

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 07.07.2016. u 11:07

Goran Mehkek / HANZA MEDIA

Krajem prvog tromjesečja ove godine ukupni hrvatski bruto inozemni dug iznosio je 44,3 milijarde eura, a njegov se udio u BDP-u spustio sa 103,7 posto, koliko je iznosio krajem 2015. godine, na 100,2 posto BDP-a, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatski je inozemni dug smanjen i na godišnjoj razini, u odnosu na prvo tromjesečje lani, i to za 4,8 milijarde eura, odnsono 9,7 posto, a analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u analizi, objavljenoj u četvrtak, ističu kako je time nastavljen trend njegovog godišnjeg pada od kraja prošle godine.

U ožujku u odnosu na veljaču, pak, ukupni bruto inozemni dug bio je niži za 179 milijuna eura ili 0,4 posto, što znači da je zabilježio pad na mjesečnoj razini peti mjesec zaredom.

Najveći doprinos mjesečnom smanjenju bruto inozemnog duga, kažu iz RBA, došao je od komponente opće države, čiji je dug u ožujku niži za 559 milijuna eura ili 3,6 posto u odnosu na veljaču. Značajan je doprinos došao i od sektora drugih monetarnih institucija, čiji se dug smanjio preko 300 milijuna eura, odnosno 5 posto, kao i od od ostalih domaćih sektora, s mjesečnim padom od 139 milijuna eura, tj. 0,9 posto.

Tijekom prva tri mjeseca ove godine, pak, razina ukupnog bruto inozemnog duga smanjena je za 1,2 milijarde eura, odnosno za 2,6 posto prema kraju 2015. godine, no analitičari RBA naglašavaju kako je to najvećim dijelom posljedica usporenijeg zaduživanja opće države. Njen je bruto inozemni dug krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja, naime, iznosio 15,2 milijarde kuna i bio je za 714 milijuna eura ili 4,5 posto niži nego krajem prosinca 2015.

Pritom iz RBA izdvajaju podatak da je u ožujku zabilježen i godišnji pad bruto inozemnog duga komponente opće države, za 1,5 milijardi eura ili 8,7 posto, i to po prvi puta nakon svibnja 2009. godine.

Promatrano u širem obuhvatu, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora, koja obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava, krajem prvog tromjesečja iznosila je 18,8 milijardi eura. Time je, uz stagnaciju na mjesečnoj razini te uz godišnji pad od 1,1 milijarde eura ili 5,3 posto, blago povećan udio javnog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu na 42,3 posto, navode iz RBA.

U istom su razdoblju ostali domaći sektori, čiji se bruto ino dug spustio na 15,7 milijardi eura, smanjili razinu duga za 701 milijuna eura ili 4,3 posto, a treći mjesec zaredom zabilježili su i pad na godišnjoj razini - za 760 milijuna eura ili 4,6 posto.

Trend razduživanja nastavljen je i kod drugih monetarnih institucija, čija se razina inozemnog duga do kraja prvog kvartala spustila na 5,8 milijardi eura, što je za 363 milijuna ili 5,9 posto manje u odnosu na kraj 2015. godine To je, ocjenjuju analitičari RBA, prvenstveno posljedica razduživanja bankarskog sektora koje je uzrokovalo trend kontinuiranog godišnjeg pada inozemnog duga koji datira od travnja 2012. godine.

"Štoviše, u ožujku je zabilježena najsnažnija godišnja stopa pada bruto inozemnog duga ostalih monetarnih sektora, od 29,8 posto, upućujući na manje potrebe banaka za inozemnim financiranjem, posebice u uvjetima još uvijek slabe potražnje za kreditima. Osim toga, razduživanje banaka podržano je i rastom relativno jeftinijih domaćih depozita te visokom likvidnošću sustava. Stoga uz predviđeni gospodarski rast, do kraja godine očekujemo niži udio bruto inozemnog duga u BDP-u u odnosu na prethodnu godinu", zaključuju iz RBA.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo