Iako problemi s Agrokorom za sada nisu ostavili veliki trag na domaćem gospodarstvu, ceh je trenutno u okviru značajnog pada profitabilnosti isporučen domaćim bankama zbog velikih rezervacija na kredite koje su davale tom koncernu i njegovim poduzećima.
Tako su banke u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 2,63 milijarde kuna, dakle za 47 posto manje u odnosu 4,96 milijardi kuna realiziranim u istom periodu prošle godine, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB).
Vječno prva
Pritom je zanimljivo kako je umjesto “vječno” prve Zagrebačke banke po dobiti ove godine najveću dobit u prvih devet mjeseci ostvarila Privredna banka Zagreb (PBZ) u iznosu od 916,7 milijuna kuna, što je 27 posto manje u odnosu na prva tri kvartala 2016. Razlog tome je, naravno, to što su u PBZ-u ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke porasli s prošlogodišnjih 226,24 milijuna kuna na preko 473,22 milijuna kuna na kraju rujna ove godine, odnosno za više od 109 posto.
Druga banka po veličini dobiti je Erste&Steiermärkische bank koja je imala 700,4 milijuna kuna bruto dobiti, što je 10,5 posto manje nego lani, dok je tek treća Zagrebačka banka sa 601,2 milijuna kuna dobiti, odnosno 57,2 posto manje nego lani u istom periodu. Rezervacije u Erste Grupi su porasle sa 215 milijuna kuna prošle godine na 683 milijuna kuna ove godine (što su prvenstveno rezervacije Erste faktoringa) dok su rezervacije Erste banke na razini 245 milijuna kuna.
Zabi su, međutim, troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosili čak 1,12 milijardi kuna i veći su za 655 milijuna kuna nego lani. Na četvrtom mjestu je Raiffeisebank Austria sa 339,24 milijuna kuna, što je smanjenje za 13,1 posto, a na petom Addiko Bank s dobiti od 123,1 milijun kuna, ili 53,8 posto manjom dobiti nego u rujnu 2017. Zanimljivo je da je i Kreditna banka Zagreb, bivša banka u vlasništvu Agrokora, a trenutno u vlasništvu tvrtki pod suvlasništvom i upravljanjem Dubravka Grgića, imala dobit od 14,5 milijuna kuna, što znači da je, bar za sada, uglavnom izbjegla Agrokorove škare.
Gubitak splitske
To navodimo u kontekstu činjenice da je od ukupno 27 banaka njih 13 ostvarilo gubitak u prvih devet mjeseci, dakle gotovo 50 posto. Najmanji gubitak je imala Hrvatska poštanska banka (HPB) od 109 tisuća kuna, koja je prošle godine u istom periodu imala dobit od 146,4 milijuna kuna. Najveći gubitak realizirala je Splitska banka, u iznosu od 76,46 milijuna kuna, dok je prošle godine imala dobit od 390,2 milijuna kuna, s tim da je vlasnike banke u svibnju ove godine umjesto francuskog Société Générale postala mađarska OTP banka. Konačno, pet stambenih štedionica u prvih devet mjeseci ove godine ostvarilo je ukupnu dobit u iznosu od 52,9 milijuna kuna, što je za 10,2 posto više nego u prvih devet mjeseci 2016.
Banke prodale 5,3 milijarde kuna NPL-ova uz skonto od 77%
Podaci HNB-a su otkrili i da je nastavljen trend pada udjela loših kredita koji su krajem rujna pali na 12,51 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), s tim da je na godišnjoj razini ostvaren pad od 2,14 postotna boda. Od ukupno plasiranih 259,9 milijardi kuna kredita, naime, djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita bilo je 32,5 milijardi kuna.
Analiza središnje banke je utvrdila i kako su banke u prvih devet mjeseci ove godine prodale oko 5,3 milijarde kuna potraživanja u nominali, čija je kupoprodajna cijena bila 1,28 milijardi kuna, što znači da su prodana uz diskont od oko 77 posto. Sektorski izračun pokazuje da nefinancijska poduzeća od 84,6 milijardi kuna ukupnih kredita imaju 21,9 milijardi kuna loših kredita, što je udjel od 25,92 posto. Pritom kod građevinara taj udjel dostiže 62,97 posto, jer od 8,7 milijardi kuna kredita na loše plasmane otpada 5,5 milijardi kuna.
Udjel rizičnih kredita kod građana je bi znatno manji, 8,77 posto, tako da je od 113,5 milijardi kuna kredita 9,9 milijardi kuna bilo djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita. Dodatna analiza pokazuje da od 47,3 milijarde kuna stambenih kredita, njih 6,5 posto ili 3,1 milijarda kuna teško naplativo.