Sve inozemne banke koje posluju kod nas zbog konverzije švicaraca spremaju se podnijeti tužbu protiv Hrvatske, a ukupno potraživanje iznosi 8 milijardi kuna. Prva obavijest o tužbi je već stigla Ministarstvo vanjskih poslova. Poslao ju je Unicredit, a slično se očekuje i od ostalih banaka.
Tri hrvatska ministarstva, financija, pravosuđa i vanjskih poslova, aktivno su se uključile u rješavanje ovog krupnog problema, čiji bi negativni ishod mogao imati nesagledive posljedice za proračun. Naime, uz prijetnje tužbi od strane banaka Hrvatska je uključena i u niz arbitraža, pa bi u slučaju presuda koje ne bi bilo povoljne za Hrvatsku proračun teško podnio dodatni teret.
“Pokušavamo na sve moguće načine uspostaviti dijalog s bankama i vidjeti mogu li se izbjeći tužbe. U kontaktu smo i s austrijskom i talijanskom stranom i nadamo se da će se postići dogovor barem o dijalogu koji bi vodio rješavanju problema.
To bi značilo i odustajanje nekih banaka od tužbi”, rečeno nam je iz nekoliko izvora koji su uključeni u sam postupak.
Teški pregovori
Inače, Državno odvjetništvo je zaduženo za samu proceduru, uz svesrdnu podršku Zrinjevca i ministarstava pravosuđa i financija. Da je problem urgentan pokazuje i to da su ministri u odlasku itekako angažirani i da se pokušavaju naći putevi za razgovor s bankama. “Hoće li htjeti prvo razgovarati, a onda ili odustati od tužbe ili se odlučiti na tužbu, teško je reći u ovom trenutku. Ipak, prepostavljamo da će neke od banaka, pogotovo one veće, pristati da se vidi postoji li neko drugo rješenje osim tužbe”, uvjerava nas hrvatska strana. Sada se čeka konkretna reakcija banaka i koga će oni odrediti da u njihovo ime pregovara s hrvatskom Vladom. Može se pretpostaviti da će taj posao ipak dočekati ministre iz novog saziva, a ako bi se postupak formiranja hrvatske Vlade otegnuo, u tom bi slučaju sadašnji ministri nastavili ovaj posao.
“Iskreno, mi samo pokušavamo sanirati ono što je bivša Vlada Zorana Milanovića napravila, ne razmislivši o mogućim posljedicama.
Priča o konverziji odvijala se u sjeni izbora, tijekom izborne kampanje i naravno da je naišla na odobravanje građana i štediša koji su uzeli kredite u švicarcima. Ali, kao i svaka priča, ima svoje naličje i sada će netko sve to moratu platiti”, kažu hrvatski izvori.
Doznajemo da su se i diplomati uključili u cijeli postupak te da postoje kontakti i sa zemljama iz kojih su domicilne banke koje posluju u Hrvatskoj. Međutim, u ovom trenutku ni diplomacija nema konkretne odgovore iz Austrije i Italije može li se cijeli problem “podići” i na državnu razinu, barem u poticanju dijaloga između hrvatske strane i banaka kako bi se izbjegao sud.
Ni Europska komisija nije sklona načinu na koji je Hrvatska riješila konverziju švicaraca u druge valute, pa je pokrenut i postupak protiv hrvatske Vlade zbog povrede pravne stečevine.
To su cijelo vrijeme tvrdile i banke koje su u Bruxellesu i lobirale da se pokrene postupak protiv Hrvatske. U slučaju sudskih sporova sama činjenica da ni EU ne odobrava način kako je izvršena konverzija daje naslutiti da bi konačni sudski ishod mogao biti negativan za Hrvatsku, što bi koštalo više od milijardu eura.
Pomoć građanima
Ostaje činjenica da su se i lijeva i desna politička opcija u Hrvatskoj složile da treba pomoći građanima u konverziji švicaraca. Onaj koji se tiče Europske unije i europskog prava u ovom je trenutku mnogo neskloniji hrvatskoj strani i gotovo je sigurno da će jedan od posljednjih poteza bivšeg premijera, a uskoro i bivšeg šefa SDP-a Zorana Milanovića netko morati platiti. Hoće li to biti svi hrvatski građani, kroz proračun ili će se u posljednji trenutak naći neko drugo rješenje, hrvatska strana za sada nema odgovor.
Kovač potvrdio prvu tužbu
Tehnički ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač potvrdio je u četvrtak da je stigla prva tužba protiv Hrvatske zbog konverzije kredita u 'švicarcima' te je kazao da će hrvatska strana pokušati iznaći rješenje s bankama koje bi što manje opteretilo državni proračun, ali i zaštitilo građane koji su podigli te kredite.
"Prva tužba je stigla, to je točno. Mi smo već održali i sastanak na tu temu s predsjednikom Vlade. U konzultacije je uključeno i Državno odvjetništvo, Ministarstvo financija, Ministarstvo pravosuđa, i mi ćemo prepustiti DORH-u da vodi razgovore na tu temu pred sudom gdje je ta tužba i predana", izjavio je Kovač nakon sastanka s izaslanstvom Hrvatskog generalskog zbora, podsjetivši i da se radi se o mogućim potraživanjima od nekih 8 milijardi kuna.
"Mi ćemo pokušati iznaći rješenje koje bi što manje opteretilo hrvatski državni proračun i same hrvatske građane. Učinit ćemo sve kako bi zaštitili one koji su uzeli kredite u 'švicarcima'. Znači interes nam je zaštititi hrvatske građane koji su se zadužili, ali želimo i jasno poručiti da je način na koji je to sve skupa prošle godine izvedeno bio populistički i nedovoljno promišljeno i sada imamo te prve tužbe i morat ćemo se dobro potruditi kako bismo umanjili štetu za hrvatski državni proračun. Ali na prvom mjestu su interesi hrvatskih građana", istaknuo je Kovač.
Jutarnji list piše kako je prvu tužbu podnio talijanski UniCredit, u čijem je vlasništvu Zagrebačka banka, jedna od osam koje su na hrvatskom tržištu nudile kredite vezane uz švicarski franak.
Na Hinin upit upućen bankama planiraju li ili su već podnijele tužbe protiv Hrvatske, do podneva su odgovorile dvije.
Addiko bank (bivša Hypo-Alpe-Adria) u svom odgovoru ističe da "u skladu sa svojim pravima i zaštitom interesa Addiko Bank AG trenutno razmatra sve pravne mogućnosti koje su joj na raspolaganju", dok su iz Raiffeisenbank Austria (RBA) prenijeli odgovor svoje matične banke, austrijske Raiffeisen Bank International AG u kojem stoji da su "lokalne banke osporile pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske ustavnost toga zakona (zakon o potrošačkom kreditiranju)".
"Štoviše, banke su hrvatsku Vladu obavijestile o sporu kao pripremu za arbitražni postupak protiv Republike Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (eng. International Center for the Settlement of Investment Disputes) u Washingtonu, DC", zaključuje se u odgovoru Raiffeisena.
Izmjene u Zakonu o potrošačkom kreditiranju koje su omogućile konverziju kredita u 'švicarcima' na snagu su stupile 30. rujna prošle godine, a nedavno je tehnički ministar financija Zdravko Marić kazao da je konverziju provelo oko 94 posto dužnika u 'švicarcima'.
Međunarodni spor pred sudom svjetske banke: Banke za tužbu odabrale arbitražni sud u Washingtonu
U Zagrebačkoj banci koja je u vlasništvu UniCredita jučer nije bilo moguće dobiti komentar o tužbi koju je banka-majka pokrenula pred sudom u Washingtonu. Kada je donesen Zakon o konverziji, banke su jasno dale do znanja da će naknadu štete tražiti sudskim putem, što je uključivalo i pokretanje spora protiv Hrvatske na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu, koji djeluje u okviru Svjetske banke.
Saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin je upozoravao da se investicijski sporovi ne rješavaju na arbitražnom sudu u Washingtonu, već pred nacionalnim sudovima ili u Strasbourgu. Međutim, Hrvatska je potpisnik bilateralnih sporazuma koji omogućuju većini zemalja članica Svjetske banke da se za moguće investicijske sporove koristi arbitražni sud u Washingtonu.
Na temelju takvog sporazuma mađarski je MOL pokrenuo protiv Hrvatske arbitražu za slučaj Ine, a Hrvatska je na njega pristala i ujedno pokrenula arbitražne postupke u Europi. Sam ICSID osnovan je 1965. godine, a dosad je 127 zemalja potpisalo Konvenciju o njemu, među kojima je i Hrvatska. U bilateralnim sporazumima u kojima se jamči arbitraža pri tom sudu obično je riječ o ugovorima o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja između dviju država. Među ostalim, Hrvatska je takve sporazume potpisala s Austrijom i Italijom. Na početku arbitraže najprije se pokušava postići nagodba, a tek ako ona ne uspije, ide se u daljnji postupak u kojem ulagač mora dokazati da su narušena njegova prava. Pokušaji mirenja hrvatskih vlasti s bankama, čini se, nisu urodili plodom. (M. Klepo)