LOS ANGELES - Elon Musk, osnivač i suvlasnik Tesla Motorsa, najavio je kako će do 2018. početi proizvoditi oko pola milijuna električnih vozila godišnje. Ukoliko ispuni svoje planove, svijet bi se mogao suočiti s najozbiljnijom naftnom krizom ikad viđenom, već do kraja ovog desetljeća.
Globalna ekonomija zasniva se na proizvodnji i trgovini naftom i naftnim derivatima. Trenutno, električna vozila predstavljaju tek jedan promil ukupnog broja vozila na cestama diljem svijeta. No, prema Bloombergovim projekcijama, čak i malo povećanje tog broja moglo bi dovesti do globalnog pada cijena nafte.
Naftna kriza koja je pogodila svijet 2014. godine nastala je zbog suvišne proizvodnje nafte, od oko 2 milijuna barela dnevno iznad stvarne potražnje. Proizvodnja je smanjena a najgore od krize sada je iza nas, no porast broja električnih vozila značit će i smanjenje potražnje za naftom. Stručnjaci se slažu kako se krizna granica nalazi baš oko brojke od 2 milijuna barela dnevno, iznad koje dolazi do poremećaja u globalnoj ekonomiji.
Bloombergovi analitičari izračunali su kako će se do krizne granice doći već 2023., s obzirom da Tesla, Chevrolet i Nissan započinju ozbiljnu proizvodnju električnih automobila u rasponu cijene do 30.000 dolara. Brojni drugi veliki proizvođači automobila ulažu milijune dolara u razvoj vlastitih električnih automobila, a projekcije koje upozoravaju na 2023. godinu računale su da će Tesla tek od 2020. početi proizvoditi 500.000 vozila.
Većina analitičara, osim onih iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), vjeruje kako će se potražnja za naftom drastično smanjivati nakon 2020. Godine. Do 2040., polovica automobila na cestama mogli bi se puniti na utičnice.
Radi se o trendu koji bi mogao okrenuti naglavačke globalni geopolitički utjecaj zemalja koje su do sada uz pomoć nafte gospodarile svjetskim energetskim tržištem, poput SAD-a, Rusije, Saudijske Arabije i Kine.