RAZDOBLJE NISKIH KAMATA

GUVERNER BORIS VUJČIĆ: Rast plaća mogao bi potaknuti inflaciju i porast kamatnih stopa, u problemima će se tada naći svi koji imaju višu razinu duga

    AUTOR:
    • Marina Klepo

  • OBJAVLJENO:
  • 06.12.2017. u 11:17

Zagreb, 051217.
Ulica grada Vukovara.
U HUP-u u organizaciji Jutarnjeg lista, HUP-a i HUB-a odrzana je konferencija Razdoblje niskih kamatnih stopa.
Na fotografiji: Boris Vujcic.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / HANZA MEDIA

Boris Vujčić

Ako bi se od ikoga mogla očekivati pouzdana procjena toga je li završilo razdoblje niskih kamatnih stopa i kada će one početi rasti, to je svakako guverner centralne banke.
Međutim, imajući u vidu da je procjenjivanje uvijek nezahvalno, Boris Vujčić, guverner HNB-a, smatra da je sve moguće: ne bi bio iznenađen da kamatne stope još neko vrijeme ostanu na niskim razinama, kao ni da uskoro počne njihov nagli rast.
O tome što predstoji, kako je naveo Vujčić, ekonomisti imaju sasvim različite poglede. U jednom taboru su oni koji smatraju da će kamatne stope ostati niske, odnosno niže nego što su bile prije izbijanja financijske krize 2008. godine. Ta grupa ekonomista koju predvodi Larry Summers smatra da je globalna ekonomija u stanju “sekularne stagnacije” te da će rast kamatnih stopa priječiti strukturni problemi poput velike količine štednje, demografskih trendova i tehnološkog razvoja.

Ciklus kreditiranja

Drugu grupu predvodi ekonomist Kenneth Rogoff, a njihovo je stajalište da “ovaj put nije drugačije” i da će nakon zavšetka faze razduživanja uslijediti novi ciklus kreditiranja, a s njime i rast kamatnih stopa. Tko je u pravu, može pokazati samo vrijeme.
Ono što je sigurno, američki Fed je već počeo dizati kamatne stope, a Europska središnja banka je za 50 posto smanjila količinu obveznica koje otkupljuje i sve su jasnije najave da bi u rujnu iduće godine otkup obveznica mogao završiti.
Kao jedan od razloga koji bi mogao potaknuti rast kamatnih stopa Vujčić navodi i veću inflaciju zbog aktualnog trenda povećanja plaća.
Zbog negativnih demografskih trendova i smanjenja “bazena” radne snage, u regiji srednje i istočne Europe proteklih je godina vidljiv značajan rast plaća, a nakon sedam godina i u Hrvatskoj su plaće počele rasti brže od produktivnosti. Taj trend značajnog rasta plaća mogao bi se preliti i na zemlje zapadne Europe.
Premda nije sigurno hoće li se i kada to dogoditi, nedvojbeno jest da ako dođe do rasta inflacije, i kamatne će stope ići prema gore. U tom slučaju, naravno, u problemima će se naći svi oni koji imaju višu razinu duga.


Državni rizik

Kako bilo, izgledni rast kamatnih stopa na globalnoj razini, smatra Vujčić, Hrvatska može amortizirati, prije svega, provođenjem reformi i povećanjem potencijalne stope rasta BDP-a. Na taj način, primjerice, mogla bi smanjiti premiju državnog rizika.
Analize HNB-a pokazuju da bi smanjenju kamatnih stopa moglo pridonijeti i uvođenje eura tako što bi se smanjili valutni rizik i regulacijski trošak. No, s obzirom na to da je teško išta prognozirati, naravno, ne može se sa sigurnošću reći ni da bi uvođenje eura automatski donijelo smanjenje kamatnih stopa.

Izdvajamo