Broj hostela u Hrvatskoj s ovom je turističkom sezonom narastao na njih 294, a u hostelskom smještaju Hrvatska trenutno nudi 15.239 osnovnih ležaja, pokazuju podaci iz e-Visitora koje je za Jutarnji list prikupio Glavni ured Hrvatske turističke zajednice.
Statistika još jednom pokazuje da se hostelski biznis i dalje širi usprkos činjenici da je u proteklih nekoliko godina dobar dio investitora u ovaj tip smještaja bio prisiljen staviti “ključ u bravu”, posebno kad je u pitanju hostelsko poslovanje u Zagrebu.
Pa ipak, prema podacima Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza, još je lani službeni broj hostela bio 211, što znači da se njihov broj do ove godine povećao za 39 posto iako je statistika noćenja i dalje dosta niska.
Naime, hostelski gosti prema podacima iz e-Visitora čine samo 1,1 posto ukupno ostvarenih noćenja, što je neznatna brojka u odnosu na 24,5 posto, koliko otpada na turistička noćenja u hotelima.
I prosječna zauzetost malo je niža - u hotelima ona iznosi 29,2 posto, dok se u hostelima brojka kreće oko 18 posto - ali je ipak viša nego u privatnom smještaju u kojem je lani prosječna godišnja zauzetost iznosila 16,4 posto.
Razlozi leže u činjenici da su hostelski gosti mlađi i znatno mobiliniji od onih u hotelima, u što kraćem periodu žele konzumirati što više sadržaja, često su na proputovanjima, a na ruku im ne ide ni prilično slaba ljetna ponuda na kontinentu, čak i u Zagrebu na koji otpada najveći postotak hostelskih noćenja - njih 28 tisuća, koliko ih sustav bilježi do 28. kolovoza.
- Nešto se mijenja i po tom pitanju, ali institucije koje se bave osmišljavanjem turističke ponude trebale bi učiniti korak dalje od Adventa u Zagrebu. To je bez sumnje odličan sadržaj, ali ljeti, kad hosteli ostvaruju najveći broj posjeta, ponuda je slaba, pa je teško dulje zadržati goste. Mi smo u tri godine prosjek noćenja uspjeli podići sa 1,8 na 2,5 noći, a nadamo se da će u sljedeće tri godine to već iznositi tri noći po posjetitelju - otkriva vlasnik zagrebačkog hostela Swanky Mint u Ilici Andrija Pirnat.
Na razini Hrvatske, hostelski gost prosječno se zadržava manje od dva dana, ali je prilično zahtjevan, što hostelima postavlja prilično visoke standarde u smislu osoblja.
- Za razliku od hotela, gdje gosti očekuju nešto intimniju atmosferu, hostelski gosti vrlo su znatiželjni i komunikativni. Recepcijski posao u hostelu puno je dinamičniji - gost inzistira dobiti brze i točne informacije praktički o svim sadržajima koji ga zanimaju pa je u menadžmentu hostela posebno važno imati dobar radni kadar - ispričao je za Jutarnji tajnik Ferijalnog saveza Dražen Gečević.
Nametnuli su se kroz godine i brojni drugi zahtjevni standardi bez kojih je hostelsko poslovanje gotovo nezamislivo.
I dok je taj tip smještaja nekad uglavnom podrazumijevao uslugu “spavaonica”, danas su zahtjevi bitno drukčiji s obzirom na to da se struktura gostiju proširila na gotovo sve segmente - pa čak i obitelji s djecom, parove te goste više platežne moći.
- Trendovi u smještaju su takvi da se noviji hosteli sve češće okreću povećanju broja privatnih soba s vlastitim kupaonicama, dok se broj ležajeva u dormitorijima uglavnom ograničava na maksimalno četiri do šest osoba, za razliku od osam i više koliko je nekada bilo uobičajeno. Time, naravno, raste i cijena takvog smještaja, ali zauzvrat se dobiva dobra usluga, nerijetko i znatno bolja od usluge mnogih stranih hotela s tri zvjezdice - objašnjava Gečević uz napomenu da domaći hoteli vrlo dobro prate europske i svjetske trendove u smislu “hardvera”.
To znači da u Hrvatskoj posluje sve veći broj iznimno dobro opremljenih hostela koji gostima nude i više od onoga što im je propisano tehničkim uvjetima (kao dobar primjer opet može poslužiti zagrebački Swanky Mint, koji je nedavno dobio bazen), ali zato treba poraditi na usluzi i radnoj snazi.
Dobar dio takvih smještajnih kapaciteta i dalje funkcionira gotovo isključivo u sezoni, poput hostela Crikvenica, koji u istom gradu posluje sada već tri godine.
Posao njegova vlasnika Branka Cara praktički je “one man show” jer sam obavlja čišćenje, održavanje i recepcijske usluge, a godišnje u prosjeku ostvaruje 350 noćenja.
- Ja ovo radim kao dodatni posao, ali teško da bih mogao preživjeti od hostela u Crikvenici. Otvoreni smo od početka lipnja do početka prosinca, ali najveći dio gostiju dolazi nam u udarnim ljetnim vikendima, od kraja srpnja do sredine kolovoza - pojašnjava mi Car, koji je u hostel sa 22 ležaja uložio stotinjak tisuća kuna.
Uredio ga je u staroj nekretnini u centru grada koja je u njegovu vlasništvu i kojoj je htio pronaći funkciju, o čemu je neko vrijeme razmišljao.
Tamo Car ima sobe veličine za dva do pet kreveta, četiri sanitarna čvora, a gosti mu pretežno dolaze iz Mađarske i Njemačke, a posjeti ga i nešto onih iz Danske.
Crikvenica je prema statistici noćenja u hostelima prema podacima iz e-Visitora dospjela na četvrto mjesto, odmah iz Zagreba, a zatim Splita sa 24 tisuće te Zadra sa 18,3 tisuće noćenja.
U Crikvenici ih je, prema službenim podacima, bilo 18 tisuća, no s obzirom na to da grad ne obiluje smještajem tog tipa, može se očekivati da mu statistiku poboljšava objekt Stoimena u vlasništvu Zagrebačkog holdinga, koji se službeno vodi kao hostel.
U njega redovito dolaze predškolci i školarci putem organiziranog ljetovanja koje mjestu pojačava brojke.