Boris Blažević stigao je na poziciju izvršnog direktora FlixBusa za istočnu i srednju Europu prije nekoliko mjeseci. Prije toga radio je u Grawe osiguranju, ali i u jednom od naših najuspješnijih startupa, Agriviju.
To iskustvo posebice će mu pomoći u ovom poslu s obzirom na to da je FlixBus također tehnološki startup, nastao 2013. godine u uredu trojice njemačkih prijatelja. Od tada strelovito raste. Tvrtka sa sjedištem u Münchenu u kratkom je razdoblju uspjela inovativnim poslovnim modelom sagraditi najveću europsku autobusnu mrežu zelenih buseva. U svojem prvom intervjuu za medije Blažević je odlučio podijeliti s javnosti rezultate koje je taj autobusni operater ostvario u 2017. godini te očekivanja od ove poslovne godine. Ukratko, cilj im je ući na sva europska tržišta jer, kako napominje, svim putnicima žele pružiti jednostavno i povoljno putovanje Europom.
FlixBus je na autobusno tržište donio novi, inovativan poslovni model. Po čemu je vaše poslovanje drugačije od drugih?
- Spojili smo najbolje od dvaju svjetova: visoku tehnologiju s tradicijom. Tradicionalnom pristupu putovanjima autobusom, grintavim vozačima, dugim redovima na blagajnama i putovanju dali smo potpuno nov smisao. Ponudili smo nešto što drugi nemaju. Cilj nam je otpočetka ponuditi alternativu osobnim vozilima i zrakoplovima. FlixBus, uz više prostora između sjedala, besplatan Wi-Fi, utičnice kod sjedala, besplatnu prtljagu te toalet na autobusu, jedini nudi kupnju karata putem aplikacije, prvi je uveo autobusne karte bez printanja i jedini smo koji su dio Google Mapsa. Partnerima s kojima surađujemo pomogli smo u rastu i investicijama. Njima smo otvorili puteve do više od 30 milijuna putnika godišnje. Prema statistici, u našoj regiji autobusom najviše putuju oni između 18 i 35 godina.
Na kojim sve tržištima FlixBus posluje u Europi i koliki rast je ostvario od svojeg osnivanja 2013. godine?
- FlixBus posluje trenutno u 26 europskih zemalja, a cijelim se poslovanjem upravlja iz 11 europskih ureda te jednim za Ameriku. Budući da je cijela priča potekla iz Njemačke, uredi su u početku bili u Münchenu i Berlinu. Kako se tržište liberaliziralo, vrlo je brzo trebalo otvoriti urede i po regijama. Primjera radi, zagrebački ured, koji se otvorio u prvoj polovici lipnja 2016., bio je peti po redu, a sada ih imamo 12. Jednako tako, Hrvatska je otvaranjem ureda bila 18. europska zemlja u mreži, a sada ih imamo 26. U zagrebačkom uredu isprva nas je bilo troje, sada nas je više od 30, te nastavljamo sa zapošljavanjem. Kada govorimo o poslovnim rezultatima, do kraja 2017. postali smo profitabilni globalno, na što smo kao startup tvrtka izuzetno ponosni.
Sredinom 2016. FlixBus je stigao i u Hrvatsku. Koliko zelenih autobusa imate i s kojim partnerima surađujete?
- Naše prve četiri međunarodne linije pokrenute su u lipnju 2016. te smo od tada pokrenuli dvadesetak novih linija iz svih dijelova Hrvatske prema europskim zemljama. Trenutno povezujemo gotovo stotinu destinacija iz Hrvatske izravno s deset europskih zemalja - Slovenijom, Italijom, Mađarskom, Češkom, Slovačkom, Austrijom, Švicarskom, Njemačkom, Francuskom i Rumunjskom. Do 2017. Hrvatska je bila loše povezana s Budimpeštom i s Italijom, no mi smo to promijenili. Osim međunarodnih, uvodimo i domaće linije. U rujnu 2017. povezali smo Osijek s Varaždinom i Čakovcem, a radi se o liniji koja do sada nije postojala. Flota zelenih autobusa kod naših partnera sastoji se od 50-ak autobusa koji nisu stariji od tri godine, a njima trenutno upravlja oko 170 vozača. Trenutno surađujemo sa šest partnera: Vincek prijevozom iz Varaždina, Slavonija Busom iz Slavonskog Broda, pulskom tvrtkom Brioni, Knežević prijevozom iz Plitvičkih Jezera te Samoborčekom i Velebit toursom.
Koliko ste putnika dosad prevezli u Hrvatskoj?
- Budući da zagrebačkom uredu ne pripada samo Hrvatska nego i Slovenija te BiH, ne možemo izdvojiti Hrvatsku, ali možemo reći da se približavamo milijuntom putniku na razini naše regije. Globalno ćemo do kraja godine imati 100 milijuna putnika.
Na koje ste sve izazove ili prepreke naišli na našem tržištu?
- Najveći izazov bio je predstaviti naš poslovni model tradicionalnim obiteljskim poduzećima. Jedan je od trenutnih izazova što je Ministarstvo prometa donijelo neke odluke koje su za ovu godinu prilično zatvorile tržište za daljnji razvoj autobusne industrije u Hrvatskoj. Nadamo se da će najavljena digitalizacija usklađivanja za lipanj 2018. značiti potpunu liberalizaciju tržišta, izmjenu i ukidanje zaštitnog vremena kojim se zapravo blokiraju ulazi autobusnih prijevoznika na tržišta te prijave na međužupanijske linije. Naša je regija specifična jer nisu sve zemlje iz nje u EU, pa je i to jedan od izazova ulaska na tržišta. No, rješenja uvijek ima.
U kojim zemljama u regiji poslujete, a u kojima biste htjeli raditi?
- Iz zagrebačkog ureda vodimo regiju koja trenutno obuhvaća Hrvatsku, Sloveniju, BiH te Srbiju. Želja nam je regiju proširiti i na južnije države poput Makedonije i Crne Gore.
To iskustvo posebice će mu pomoći u ovom poslu s obzirom na to da je FlixBus također tehnološki startup, nastao 2013. godine u uredu trojice njemačkih prijatelja. Od tada strelovito raste. Tvrtka sa sjedištem u Münchenu u kratkom je razdoblju uspjela inovativnim poslovnim modelom sagraditi najveću europsku autobusnu mrežu zelenih buseva. U svojem prvom intervjuu za medije Blažević je odlučio podijeliti s javnosti rezultate koje je taj autobusni operater ostvario u 2017. godini te očekivanja od ove poslovne godine. Ukratko, cilj im je ući na sva europska tržišta jer, kako napominje, svim putnicima žele pružiti jednostavno i povoljno putovanje Europom.
FlixBus je na autobusno tržište donio novi, inovativan poslovni model. Po čemu je vaše poslovanje drugačije od drugih?
- Spojili smo najbolje od dvaju svjetova: visoku tehnologiju s tradicijom. Tradicionalnom pristupu putovanjima autobusom, grintavim vozačima, dugim redovima na blagajnama i putovanju dali smo potpuno nov smisao. Ponudili smo nešto što drugi nemaju. Cilj nam je otpočetka ponuditi alternativu osobnim vozilima i zrakoplovima. FlixBus, uz više prostora između sjedala, besplatan Wi-Fi, utičnice kod sjedala, besplatnu prtljagu te toalet na autobusu, jedini nudi kupnju karata putem aplikacije, prvi je uveo autobusne karte bez printanja i jedini smo koji su dio Google Mapsa. Partnerima s kojima surađujemo pomogli smo u rastu i investicijama. Njima smo otvorili puteve do više od 30 milijuna putnika godišnje. Prema statistici, u našoj regiji autobusom najviše putuju oni između 18 i 35 godina.
Na kojim sve tržištima FlixBus posluje u Europi i koliki rast je ostvario od svojeg osnivanja 2013. godine?
- FlixBus posluje trenutno u 26 europskih zemalja, a cijelim se poslovanjem upravlja iz 11 europskih ureda te jednim za Ameriku. Budući da je cijela priča potekla iz Njemačke, uredi su u početku bili u Münchenu i Berlinu. Kako se tržište liberaliziralo, vrlo je brzo trebalo otvoriti urede i po regijama. Primjera radi, zagrebački ured, koji se otvorio u prvoj polovici lipnja 2016., bio je peti po redu, a sada ih imamo 12. Jednako tako, Hrvatska je otvaranjem ureda bila 18. europska zemlja u mreži, a sada ih imamo 26. U zagrebačkom uredu isprva nas je bilo troje, sada nas je više od 30, te nastavljamo sa zapošljavanjem. Kada govorimo o poslovnim rezultatima, do kraja 2017. postali smo profitabilni globalno, na što smo kao startup tvrtka izuzetno ponosni.
Sredinom 2016. FlixBus je stigao i u Hrvatsku. Koliko zelenih autobusa imate i s kojim partnerima surađujete?
- Naše prve četiri međunarodne linije pokrenute su u lipnju 2016. te smo od tada pokrenuli dvadesetak novih linija iz svih dijelova Hrvatske prema europskim zemljama. Trenutno povezujemo gotovo stotinu destinacija iz Hrvatske izravno s deset europskih zemalja - Slovenijom, Italijom, Mađarskom, Češkom, Slovačkom, Austrijom, Švicarskom, Njemačkom, Francuskom i Rumunjskom. Do 2017. Hrvatska je bila loše povezana s Budimpeštom i s Italijom, no mi smo to promijenili. Osim međunarodnih, uvodimo i domaće linije. U rujnu 2017. povezali smo Osijek s Varaždinom i Čakovcem, a radi se o liniji koja do sada nije postojala. Flota zelenih autobusa kod naših partnera sastoji se od 50-ak autobusa koji nisu stariji od tri godine, a njima trenutno upravlja oko 170 vozača. Trenutno surađujemo sa šest partnera: Vincek prijevozom iz Varaždina, Slavonija Busom iz Slavonskog Broda, pulskom tvrtkom Brioni, Knežević prijevozom iz Plitvičkih Jezera te Samoborčekom i Velebit toursom.
Koliko ste putnika dosad prevezli u Hrvatskoj?
- Budući da zagrebačkom uredu ne pripada samo Hrvatska nego i Slovenija te BiH, ne možemo izdvojiti Hrvatsku, ali možemo reći da se približavamo milijuntom putniku na razini naše regije. Globalno ćemo do kraja godine imati 100 milijuna putnika.
Na koje ste sve izazove ili prepreke naišli na našem tržištu?
- Najveći izazov bio je predstaviti naš poslovni model tradicionalnim obiteljskim poduzećima. Jedan je od trenutnih izazova što je Ministarstvo prometa donijelo neke odluke koje su za ovu godinu prilično zatvorile tržište za daljnji razvoj autobusne industrije u Hrvatskoj. Nadamo se da će najavljena digitalizacija usklađivanja za lipanj 2018. značiti potpunu liberalizaciju tržišta, izmjenu i ukidanje zaštitnog vremena kojim se zapravo blokiraju ulazi autobusnih prijevoznika na tržišta te prijave na međužupanijske linije. Naša je regija specifična jer nisu sve zemlje iz nje u EU, pa je i to jedan od izazova ulaska na tržišta. No, rješenja uvijek ima.
U kojim zemljama u regiji poslujete, a u kojima biste htjeli raditi?
- Iz zagrebačkog ureda vodimo regiju koja trenutno obuhvaća Hrvatsku, Sloveniju, BiH te Srbiju. Želja nam je regiju proširiti i na južnije države poput Makedonije i Crne Gore.