TŽV Gredelj je ovih dana sklopio ugovor s iranskim operatorom za teretni željeznički promet o isporuci postolja za teretne vagone. Postolja Y25 Gredelj će isporučivati Irancima u nizovima od po 100 komada, pri čemu je svaka takva isporuka teška oko 10 milijuna kuna.
To je, uvjeren je Pero Hrkać, stečajni upravitelj Gredelja, uvod u puno veći posao s Iranom, čijih 80-ak milijuna stanovnika predstavlja sve veći magnet za hrvatske tvrtke.
- Iran je za nas vrlo bitno tržište. Sukladno ugovoru koji smo potpisali s Irancima prije dva tjedna, isporučivat ćemo im sto po sto postolja Y25 - kazao nam je jučer Hrkać.
Platni promet
Iako im je u ugovoru rok za prvu isporuku sredina siječnja 2018., Hrkać vjeruje da će prva postolja iz Zagreba put Teherana krenuti znatno ranije. O tome kakav bi to bio “veći posao” s Irancima, Hrkać nije želio govoriti. No, od sugovornika iz poslovnih krugova doznajemo kako bi Gredelj Irancima mogao isporučivati i znatno veče količine postolja za teretne vagone: naši sugovornici pritom spominju brojku od čak 1300 postolja.
No, problem u poslovanju s Iranom Gredelju, kao i drugim hrvatskim tvrtkama, otežana su plaćanja. U ovom trenutku, žali se Hrkać, nijedna hrvatska banka s kojom je kontaktirao nema izravna plaćanja prema iranskim bankama pa se ona odvijaju preko banaka iz trećih zemalja, poput Slovenije ili Italije.
- Očekujem da se konačno uspostavi normalan platni promet s Iranom. Vjerujem da će se to dogoditi uskoro - naglasio je Hrkać.
Upravo na problem platnog prometa između Hrvatske i Irana upozorili su i gospodarstvenici iz obje zemlje, koji su se okupili na Hrvatsko-iranskom gospodarskom forumu, što je jučer održan u HGK. Na to su posebno ukazivali Iranci, dok su hrvatski predstavnici - Luka Burilović, predsjednik HGK, i Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, istakli da je to pitanje u postupku rješavanja i da se uskoro očekuje rješenje problema.
Sekundarne sankcije
Bez toga, naime, u pitanje dolazi ne samo jačanje gospodarske suradnje Hrvatske i Irana, nego i realizacija konkretnih poslova, oko kojih su hrvatske i iranske tvrtke i institucije već potpisale predugovore.
- Pregovara se s HNB-om i Hrvatskom poštanskom bankom kako bi se što prije riješio taj problem - kazao je Burilović.
Ipak, to ne ide ni brzo, ni lako. Naime, kako nam je objasnio jedan odličan poznavatelj financija u Hrvatskoj i svijetu, hrvatskim bankama, nakon što su Iranu ukinute sankcije, nitko ne brani da uspostave izravne financijske linije s iranskim bankama. Ostaje, međutim, problem sekundarnih sankcija, koje su i dalje na snazi, a koje za banke predstavljaju velik rizik i trošak.
- Međunarodni propisi su takvi kakvi su i ne mogu se ‘olabaviti’. Zbog sekundarnih sankcija banke koje posluju s Iranom imaju dodatne troškove i rizike i zapravo bi morale imati posebne odjele koji će ‘čekirati’ svaku transakciju. Poslovati s Iranom nije isto kao s Austrijom ili Bugarskom - objašnjava on.
Unatoč tome, forum u HGK pokazao je da postoji interes za jačanje gospodarske suradnje i na hrvatskoj, i na iranskoj strani. Forum je okupio predstavnike 80-ak tvrtki iz obje zemlje. Među ostalima, tu su bili i predstavnici AD Plastika, Dalekovoda, Ingre, Končara, PPD-a, Ine i HBOR-a.
Ključne zemlje
- Istražujemo iransko tržište, jako nam je zanimljivo - kazao nam je jedan sugovornik iz solinskog AD Plastika.
Najveće potencijale za jačanje suradnje između dviju država obje strane vide u prehrambenoj, farmaceutskoj, kemijskoj i automobilskoj industriji, kao i u građevini, strojarstvu, IT uslugama, turizmu i prijenosu znanja. U tom smislu, ohrabruje podatak da već sto hrvatskih tvrtki ima Halal certifikat.
- Hrvatska je za nas ključna zemlja za nastup na europskim tržištima, a Iran Hrvatskoj može biti ishodište za nastup na tržištima Srednje Azije i Zakavkazja, a posebno Afganistana - poručio je Gholamhossein Shafei, predsjednik Iranske trgovačke, industrijske, rudarske i poljoprivredne komore. Pritom se založio i za uspostavu izravnih zrakoplovnih linija između Zagreba i Teherana, kao i za ‘labavljenje’ viznoga režima.