Članovi Privremenog vjerovničkog vijeća i drugi vjerovnici postigli su i potpisali u utorak načelni sporazum o svim ključnim strukturnim elementima nagodbe. Taj sporazum, prema riječima Fabrisa Peruška, izvanrednog upravitelja Agrokora, predstavlja okvirni temelj za konkretno utvrđivanje teksta nagodbe na temelju prijavljenih tražbina i njihovog pravnog statusa.
Dogovoreni ključni elementi obuhvaćaju korporativnu strukturu nove Agrokor Grupe, tretman i oblik namirenja tražbina vjerovnika nastalih prije otvaranja postupka izvanredne uprave, novi dug nove Agrokor Grupe i njezinu kapitalnu strukturu, poseban dogovor s dobavljačima o namirenju takozvanog graničnog duga te provedbu nagodbe.
Strane tražbine
Posebno je utvrđeno kako je glavni kriterij određivanja iznosa namirenja pojedinih tražbina EPM model (Entity Priority Model) koji je razvijen od međunarodnih institucija i koji predstavlja namiru potraživanja na razini pojedinih kompanija, a ne na razini Agrokor Grupe. Iako se očekivalo da će već prilikom potpisivanja ovog sporazuma o nacrtu nagodbe EPM biti dovršen, na brifingu za novinare rečeno je kako je dogovoreno 90 posto tog modela, a da se radi na još 10 posto. Kada se radi o strukturi novog Agrokora, za potrebe načelnog sporazuma nova društva su nazvana STAK, NizTopCo, NizHoldCo i HrvHoldCo.
Matično društvo svih ovisnih i povezanih društava nove Agrokor Grupe (Nove grupe) bit će HrvHoldCo, dioničko društvo sa sjedištem u Hrvatskoj, a vjerovnici su za sjedište nove holding strukture odlučili odabrati Nizozemsku. Odluku vjerovnika je, rečeno je na brifingu s novinarima, odredila činjenica da su većina tražbina vjerovnika Agrokor Grupe tražbine društava u stranom vlasništvu, ali je osim pravne sigurnosti razlog za to i porezno optimiziranje za većinu novih vlasnika. Preko zaklade sa sjedištem u Nizozemskoj, STAK-a, postojeći vjerovnici preuzimaju kontrolu nad Novom grupom, a radi se o posebnom obliku administrativne zaklade osnovane sa svrhom da se odvoji pravno vlasništvo od ekonomskog. STAK će biti formalni vlasnik cijele Nove grupe i 100-postotno će biti u vlasništvu vjerovnika u postupku izvanredne uprave.
Krovno društvo
Prema izračunu izvanredne uprave, pak, 95 posto vlasništva u novom Agrokoru imat će 20 najvećih vjerovnika. NizTopCo je buduće krovno društvo Nove grupe koje se osniva kao nizozemsko društvo s ograničenom odgovornošću, kao i NizHoldCo, koje će najvećim dijelom dizati kredite za refinanciranje roll-up kredita i plaćanje 530 milijuna eura potraživanja koja imaju jaka založna prava. Hrvatski HoldCo holding društvo je koje se osniva kao dioničko društvo sa sjedištem u Hrvatskoj, u potpunom vlasništvu NizHoldCoa. Potrebno je kazati kako će hrvatsko holding društvo na sebe prenijeti sve dioničarske udjele u pojedinim kompanijama Agrokora, a vlasnička će se struktura nizozemske zaklade temeljiti na pretvaranju potraživanja u udjele u vlasništvu. Sukladno nacrtu nagodbe vjerovnika, najveći broj poduzeća koncerna Agrokora bit će insolventna i dionice dotadašnjih dioničara bit će “poništene”.
Svi budući vlasnici kao vlasničke instrumente imat će depozitarne potvrde i konvertibilne obveznice koje se neće moći odvojeno prodavati, a iako je prethodno bilo rečeno da će postojati određeno razdoblje u kojem budući vlasnici neće između sebe moći trgovati zajedničkim vlasničkim instrumentima, na popodnevnom brifingu u Agrokoru novinarima je rečeno kako se od toga odustalo i da će se ipak moći međusobno prodavati u kupovati te udjele. To znači, primjerice, da će Sberbank moći otkupiti udjele nekog obvezničkog fonda i obratno. No, postojat će i međusobni ugovori o tome koja prava imaju ostali vlasnici u trenutku kada drugi vlasnici realiziraju međusobni kupoprodajni ugovor udjela.
Granični dug
Naime, u vlasničke instrumente ugradit će se zaštita od gubitka razmjernog udjela u odlučivanju (anti-dilution right), kao i pravo prodaje pod jednakim uvjetima, kao i većinski imatelj (tagalong right) te pravo većinskih imatelja da u određenim slučajevima obvežu manjinske imatelje na prodaju svojih udjela pod istim uvjetima (drag-along right). Jedan od bitnih dijelova sporazuma jest i dogovor s dobavljačima o graničnom dugu, s time da je određeno da ukupni najviši iznos graničnog duga koji može biti plaćen iznosi 80 milijuna eura u iduće četiri godine, u slučaju da se ostvari operativna godišnja dobit iznad 38 milijuna eura, a ako bude na razini od 38 milijuna, tada će se ukupno isplatiti 71 milijun eura. U slučaju, pak, da ne se ne dođe do te razine dobiti, granični dug se u toj godini neće isplatiti.
Pravo prvenstva na isplatu graničnog duga imat će oni dobavljači (na razdoblje 2018., 2019., 2020. i 2021.) koji su dotad namirili granični dug u najnižem iznosu, a obveza plaćanja graničnog duga sukladno dogovoru bit će ustanovljena na razini operativne kompanije u Nizozemskoj, NizTopCoa. Zanimljivo je i da će retail operativne kompanije Nove Grupe zadržati vjerovnike kao dobavljače pet godina od sklapanja nagodbe s dogovorenom zastupljenošću njihovih proizvoda na policama, kao i to da će Jamnica, Ledo i druge Agrokorove kompanije izgubiti privilegirani položaj u Konzumu i drugim maloprodajnim tvrtkama u Agrokoru u odnosu na “vanjske” dobavljače Konzuma.
Ono što je, na kraju, zanimljivo, jest to da većina uprava najvećih Agrokorovih kompanija još uvijek nije potpisala financijska izvješća za 2017., kao što još nema ni ocjene revizora za ta izvješća, a problem su, navodno, visina knjiženja jamstava koja su Ledo, Jamnica i druge kompanije davale za Agrokorove kredite. To je svakako pitanje koje će u narednim danima doći u fokus rada izvanredne uprave, ali i javnosti. Kao što treba vidjeti hoće li se Adris grupa i Franck pridružiti potpisnicima nagodbe, jer u ponedjeljak to nisu napravili.
Plenković i Dalić zadovoljni ishodom postupka nagodbe
Premijer Andrej Plenković istaknuo je jučer kako je proteklih tjedana dovršen proces usuglašavanja osnovnih elemenata nagodbe u procesu izvanredne uprave u Agrokoru, ocijenivši da je tim kvalitetno vođenim i strukturiranim procesom spriječena gospodarska i financijska kriza.
“Godinu dana nakon što je pokrenut postupak, slijedom zakona i odgovarajućega pravnog okvira koji je predložila Vlada RH, Hrvatski sabor usvojio, a bivša uprava u punom sastavu zatražila od Trgovačkog suda aktiviranje ovoga zakona, sada smo, gledajući unazad, uspjeli ostvariti nekoliko temeljnih ciljeva zbog kojeg je i došlo do angažmana”, kazao je Plenković na novinskoj konferenciji nakon sastanka s izvanrednom upravom Agrokora i predstavnicima Privremenog vjerovničkog vijeća u Banskim dvorima.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je u utorak kako je nakon godinu dana postupka izvanredne uprave jasno da je sistemski rizik koji je prijetio hrvatskom gospodarstvu od nekontroliranog stečaja Agrokora u potpunosti pod kontrolom i u potpunosti otklonjen.
Ivo Jelušić: "SDP nije protiv nagodbe, ali ne treba glorificirati Vladu"
Član Predsjedništva SDP-a Ivo Jelušić jučer je istaknuo da SDP nije protiv nagodbe jer je to instrument za spašavanje radnih mjesta u Agrokoru, no, s druge strane, tvrdi da u tome ne treba glorificirati ulogu Vlade jer bi do nagodbe došlo i bez njezine intervencije.
- Cilj nam je da Agrokor preživi krizu kako ljudi ne bi ostali bez posla, a vjerovnicima je cilj da Agrokor preživi kako bi došli do svojeg novca. Mrtav Agrokor znači da se oni nikada neće naplatiti - poručio je Jelušić te dodao da do danas nije došlo ni do kakve nagodbe, nego samo do teksta nacrta nagodbe o kojem će se raspravljati i koji će se usvojiti za dva do tri mjeseca.
Komentirao je i sastanak trenutačnog Vladina povjerenika Fabrisa Peruška s predstavnicima vladajuće koalicije, rekavši kako mu se čini da je bio usmjeren više na spašavanje potpredsjednice Vlade Martine Dalić, a manje na samo predstavljanje nacrta nagodbe.
- Nije sporno da izvanredni povjerenik razgovara s Vladom, no ne i sa strankama vladajuće koalicije koje su podrška HDZ-u. Riječ je o strankama koje, zapravo, ni na što u ovom procesu ne mogu utjecati - istaknuo je Jelušić.
Azimov: "Zadovoljan sam dogovorom s vjerovnicima"
Ruski veleposlanik Anvar Azimov jučer je poručio da je zadovoljan nagodbom Agrokora i njegovih vjerovnika, među kojima su i dvije velike ruske banke.
- Uvijek sam bio za to da se nađe obostrano prihvatljiva formula i nadam se da će ovo što smo dogovorili učvrstiti stabilnost Agrokora - kaže ruski veleposlanik.
Kako su iz vladajuće koalicije rekli nakon sastanka u Banskim dvorima u ponedjeljak, pojedinačno najveći vlasnički udio u novom Agrokoru, između 30 i 46 posto, imale bi dvije ruske banke: Sberbank i VTB banka.
- Imamo dobar plan jačanja suradnje na mnogim podučjima, političkim, kulturnim, ekonomskim, znanstvenim, pokušat ćemo učvrsititi odnose na različitim poljima - istaknuo je Azimov te najavio da će ruski predsjednik Vladimir Putin “prije ili kasnije” doći u posjet Hrvatskoj, ali ne vjeruje da će to biti ove godine.
Taj posjet, kaže, mora biti dobro pripremljen i dodaje da Rusija cijeni ulogu predsjednice Grabar-Kitarović u unapređenju odnosa dviju zemalja.