PROPUŠTENA ŠANSA

KAKO JE PROPALO 20 MILIJUNA EURA ZA STARTUPE Svjetska banka dala je novac, ali Vlada je u tišini odustala od projekta. Startupi pak i dalje odlaze...

Zagreb, 031017.
Tehnoloski park, Velesajam.
Predstavljanje programa Startup Factory Zagreb.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / Hanza Media

Ilustracija: Predstavljanje programa Startup Factory Zagreb

Znate li možda što je bilo s onim kreditom Svjetske banke od 20 milijuna eura za osnivanje prvog hrvatskog venture capital fonda, pitali smo prije nekoliko dana Gordana Marasa. U doba Milanovićeve Vlade on je bio ministar poduzetništva i obrta, a projekt tog fonda, kojim bi se financirali startupi, njegova omiljena tema o kojoj je svojedobno rado davao izjave. “Ne znam, stvarno, nisam to dalje pratio. Vjerojatno ništa”, odgovara on danas. “Mi smo otišli u siječnju 2016. godine, a sumnjam da se nešto u međuvremenu napravilo. Evo, baš me zanima, pitajte u Uredu Svjetske banke”, kaže nam Maras, saborski zastupnik SDP-a.

Kako je odlaskom iz ministarske fotelje u Vukovarskoj ulici u Zagrebu zaboravio na svoj veliki projekt koji je trebao biti lansiran 2015. godine pa za njegovu sudbinu nikada više nije niti pitao, tako su ga očito zaboravili i svi drugi. Kako su nama, pak, odgovorili iz Svjetske banke, taj je kredit, namijenjen za “projekt poduzetničkog kapitala za inovacije i poduzetništvo”, kako je službeno bio nazvan, otkazan u prosincu prošle godine jer se od projekta u tišini odustalo. Ništa strašno, mislite, barem smo dužni 20 milijuna eura manje? Može se na to i tako gledati; zajam je trebalo platiti iz prihoda od ulaganja fonda tijekom 15 godina, ali pitanje je kolika bi tu zarada zaista bila, možda bi bio i gubitak.

No, može se na to gledati i drukčije, investicijski; onda je to u političkim pretumbacijama izgubljeni kapital za 20 tvrtki (u toliko ih se planiralo uložiti). Maras oko toga nije provocirao pitanjima iz saborskih klupa, a HDZ-ov kratkotrajni ministar poduzetništva Darko Horvat u Oreškovićevoj Vladi, kao ni Martina Dalić koja je preuzela objedinjeno, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u Plenkovićevoj Vladi, taj projekt nisu prigrlili. Neki obećavajući, inovativni startupi i male tvrtke ostali su bez novca koji bi im ubrzao razvoj; komercijalne banke za njih, naime, nisu rješenje.

Recimo, možda je tvrtka Rimac automobili, dok je 2015. i 2016. godine po svijetu tražila investitore, mogla primiti nužno ulaganje kod kuće. Barem djelomično. No, ministri su zaključili da nam to ne treba pa sličan fond Hrvatska i dalje nema. Potencijal za njega mogao bi se sada naći u europskim blagajnama i propisima, što je ideja kojom se trenutačno zabavljaju u Gradu Zagrebu, ali vidjet ćemo s kakvim uspjehom. Podsjećaju da je Bugarska, primjerice, takav fond osnovala još prije nekoliko godina te time privukla i neke hrvatske startupe. Kako sada Europska komisija radi na jačanju “unije tržišta kapitala”, pritom i investicijskih fondova za mala i srednja poduzeća te startupe, možda se napokon i nama posreći s tim “rizikom”.

Kvalitetan model

Cilj je osnivanja nacionalnog VC fonda, da citiramo dio priopćenja iz 2015. godine, bio da se osnaži “financiranje rizičnim kapitalom za inovativna mala i srednja poduzeća i novoosnovana poduzeća u Republici Hrvatskoj, ali i omogući jačanje privatnoga sektora, njegove produktivnosti i konkurentnosti”. Kako? Model je zvučao sasvim u redu. Trebao je biti registriran u Hrvatskoj kao zatvoreni fond - d.o.o., u skladu s hrvatskim Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima i pod nadzorom Hanfe, a njime je trebalo upravljati privatno društvo za upravljanje fondovima koje bi se odabralo putem međunarodnog natječaja... Kako to kod nas biva, nakon potpisivanja zajma još se neko vrijeme ta tema vrtjela po medijima, a realni je rezultat da se od 20 milijuna eura povuklo tek 600 tisuća eura, preko agencije Hamag-Bicro. Toliko je, naime, iskorišteno kroz usputni, mali pilot-projekt fonda sjemenskog kapitala (Seed Co-investment Fund) koji je davao - zajmove.

Bio je to Fond za poticanje ulaganja u kapital u ranoj fazi financiranja, a pokrenuli su ga u Hamag-Bicrou 2016. godine. Od Svjetske banke bilo je za to osigurano 2,5 milijuna eura i to je bio prvi takav fond kod nas, ali plasiranje novca nije baš išlo. Kako su nam odgovorili iz agencije, financirana su samo dva startupa - Adscanner (marketinško-tehnološki) i Genos Glycoscience (biotehnološki) - s ukupno 4,45 milijuna kuna. Pristiglo je sedam prijava iz područja ICT-ja, energije i biotehnologije, ali nisu dogurale do kraja procedure. Vrijednost dva financirana projekta bila je, pak, 8,9 milijuna kuna.

Razlog neuspjeha je, barem djelomično, u samom modelu. Bio je osmišljen tako da država odobrava zajam startupu koji ima investitora, i to u iznosu koji odgovora iznosu ulaganja tog investitora. Ako, pak, tvrtka nije imala investitora, program joj je mogao pružiti priliku da ga privuče. Najmanji iznos zajma koji se mogao dodijeliti iznosio je 30 tisuća eura, a najviši ukupni iznos zajma mogao je iznositi čak 300 tisuća eura. Nakon što je novac dodijeljen Adscanneru i Genos Glycoscienceu, interes za takvo financiranje se navodno povećao, barem tako kažu u Hamag-Bicrou, ali nema informacija o tome hoće li biti novih, sličnih natječaja.

Već dulje vrijeme Grad Zagreb najavljuje osnivanje VC fonda, paralelno s osnivanjem inkubatora Startup Factory u prostorima Zagrebačkog velesajma, gdje je dosad 21 tim prošao kroz inkubatorski program, a pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo Mirka Jozić tvrdi da inicijativu upravo ponovno oživljavaju. Uspije li ona što državi nije uspjelo, treba joj čestitati na upornosti, ali skepsa je opravdana. O projektu postoji cijela studija koju ne želi dati u javnost pa nam model ni partneri nisu poznati. Poznato je samo da je u gradskom proračunu osigurano pet milijuna kuna, računaju na europske izvore (pozivajući se na EuVECA regulativu o osnivanju venture capital fondova) te da im se priključe i privatni investitori. Na druge domaće institucije pročelnica je pomalo bijesna jer smatra da ih ne podržavaju.

Svakako to misli za Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag-Bicro). Zimus ih je na jednom zagrebačkom skupu o financiranju startupa prozvala i, kako su prenijeli mediji, optužila da pomažu startupe s figom u džepu. Oni, pak, odgovaraju da nisu dobili “nikakvu službenu ponudu za suradnju, niti kakav strateški dokument od Grada Zagreba po tom pitanju”. Ukratko, tvrde da pojma nemaju o čemu pročelnica priča. Što će se izroditi iz te zavrzlame u stilu povuci-potegni i hoće li Grad Zagreb postati lokalni pionir u venture capital investiranju, prilično je teško prognozirati. Direktor Razvojne agencije Zagreba Frane Šesnić, koji upravlja Startup Factoryjem, poručuje samo kako je šteta da takav fond već ne postoji te što domaći startupi zbog iznosa ulaganja od 50 do 100 tisuća eura odlaze iz zemlje.

Nema investitora

Trenutačno ih ovdje podržava samo regionalni ENIF venture capital fond, ukupne vrijednosti 42 milijuna eura, u kojem zajednički sudjeluju Europski investicijski fond (EIF), Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Njemačka razvojna banka (KfW) te institucionalni i rijetki privatni investitori sa zapadnog Balkana. Hrvatska je preko Hamag-Bicroa tu uložila dva milijuna eura, a među privatnim je investitorima bio Nenad Bakić. Tim fondom, osnovanim prije dvije i pol godine, upravlja društvo South Central Ventures. Dosad je investirao u tri hrvatska startupa - Agrivi, Bulb i Sentinel Marine, a uskoro će realizirati još tri ulaganja. Možda i nema u Hrvatskoj puno više startupa za ozbiljnija ulaganja, ali manjih sigurno ima, no nema investitora ni eko-sustava.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo