Unutar HEP-a tim za eMobilnost, koji vodi Domagoj Puzak, vjerno i marljivo radi. Primarno se bave postavljanjem i razvojem javne mreže punionica ELEN - prvoga hrvatskog lanca stanica za punjenje električnih automobila i punionicama su pokrili ravnomjerno sve regije Hrvatske. No, tu se ne misle zaustaviti. S Puzakom razgovaramo o daljnjim planovima HEP-a, trendovima u e-mobilnosti, infrastrukturi i generalno o budućnosti tog tržišta.
HEP je pionir i gura prema naprijed kad je riječ o projektu eMobilnost. U kojoj je fazi taj projekt, čime se sve vaš tim za e-mobilnost trenutačno bavi?
- Projekt se nakon nekoliko godina učenja, prikupljanja informacija o tehnologiji s tržišta i saznavanja navika korisnika nalazi u razvojnoj fazi. U fazi u kojoj se svi aspekti e-mobilnosti polako stavljaju na svoje mjesto i u fazi koja će širenjem infrastrukture sukladno standardima i regulativi omogućiti konačnu elektrifikaciju prometa.
Koliko je javnih punionica dosad za električna vozila postavljeno i na kojim lokacijama? Koliko je njih još u pripremi?
- Dosad smo postavili 50 javno dostupnih punionica. Svaka predstavlja zasebno mjerno mjesto, što je jedan veliki vremenski i tehnički aspekt koji je trebalo uskladiti i realizirati. Punionice su postavljene na atraktivnim lokacijama u gradovima s ciljem vidljivosti i promocije same e-mobilnosti, a rješavajući sve probleme s kojima smo se susretali, vjerujem da smo uspjeli ravnomjerno pokriti sve regije Hrvatske.
Kako birate lokacije za postavljanje punionica?
- Lokacija punionice električnih vozila mora zadovoljiti velik broj kriterija. Što se tiče odnosa s vlasnicima lokacija tu, uz neke iznimke, nije bilo problema, no postaviti punionicu od standardnih 22 kW ili 50 kW znači osigurati priključnu snagu te je smjestiti na poziciju koja ne iziskuje zahtjevne iskope kabela u gradskim središtima. Spominjem gradska središta upravo radi još jednog kriterija. Punjenje električnog vozila nije usporedivo s točenjem naftnih derivata te iziskuje određeno vrijeme, ovisno o snazi punionice, kapacitetu baterije i pretvaraču u samom vozilu pa je svakako poželjno da se punionica nalazi u blizini turističko-ugostiteljskih sadržaja.
Koje još lokacije ciljate u budućnosti?
- Vjerujemo da ćemo nastaviti suradnju s lokalnim samoupravama, no veliki fokus okrenut je prema pokrivanju temeljnih koridora na našim autocestama.
Činjenica je da na cestama, prvenstveno europskim, raste broj vozila na električni pogon. No, u Hrvatskoj su sve brze punionice u gradovima, a niti jedna na magistralnim pravcima. Kada ih možemo očekivati?
- Osjetno ograničen domet električnih vozila dostupnih na tržištu i dalje ih prvenstveno čini gradskim vozilima, što je samo po sebi pogodno i radi smanjenja onečišćenja, ali i buke u gradskim središtima. Veliki europski gradovi već su se okrenuli u tom smjeru pa postoje brojni nefinancijski poticaji za korištenje električnih vozila. Također, električna vozila, kao i konvencionalna, pokazuju puno veću potrošnju na velikim brzinama pa i dalje postoje rasprave treba li pokrivati autoceste ili međugradske prometnice. Vjerujem da ćemo polako postići oboje, no to se mora dogoditi paralelnim napretkom obje strane medalje - nas kao pružatelja usluge e-mobilnosti i vozila koja iz godine u godinu autoindustrija uvelike unapređuje i nudi krajnjim kupcima. Cilj je određene turističke pravce ‘elektrificirati’ prije početka naredne turističke sezone.
Kako rješavate financijsku konstrukciju za punionice? Na koje ste se sve natječaje javljali, na kojim ste sve međunarodnim projektima prisutni?
- Dosadašnji dio razvojnog projekta pokrivali smo vlastitim sredstvima i pokazali spremnost da gledamo dugoročno i strateški, budući da je nemoguće očekivati brz povrat. No, tehnički i financijski zahtjevnija infrastruktura, kao što su brze i ultrabrze punionice, okrenule su nas projektnim prijavama za sufinanciranje iz sredstava EU. Trenutačno su u tijeku dva CEF projekta, EAST-E i NEXT-E, koje razvijamo i realiziramo s konzorcijem renomiranih međunarodnih partnera iz elektroprivrede, autoindustrije i naftne industrije te jedan razvojni projekt kojem je cilj kreirati napredno i prediktivno programsko rješenje.
Recite nam nešto više detalja o tim projektima, koji su ciljevi tih projekata i što oni donose HEP-u, ali i Hrvatskoj? Kada će se finalizirati?
- Razvojni i nekomercijalni status e-mobilnosti omogućio nam je sufinanciranje naših aktivnosti u razmjerno visokom postotku, što nam omogućava da naučimo vrlo mnogo o navikama domaćih i stranih korisnika vozila, steknemo iskustva od ostalih partnera iz naših konzorcija, ali i da se povežemo na energetsku autocestu Europske unije koristeći sve prednosti koje nudi buduća interoperabilna roaming platforma. Vjerujemo da nije potrebno ni naglašavati o kakvom učinku za naš turizam govorimo kada otvorimo priliku vlasnicima električnih vozila da se provozaju diljem svih naših turističkih ruta.
Otkrijte nam - planirate li neke nove natječaje, projekte...?
- U e-mobilnosti nikada nema stajanja i odmaranja. Područje je to koje se konstantno razvija. Infrastruktura i sama vozila napreduju i iskaču s novim ponudama na mjesečnoj razini pa tako i prilike za nove i inovativne poslovne modele. Vjerujem da će HEP nastaviti pratiti trendove te vlastitim i sredstvima EU proširiti mrežu punionica do razine koja će sigurno biti pogodna za razvoj svih ostalih koncepata koje e-mobilnost nosi sa sobom, kao što je masovni car sharing, vehicle 2 grid, pa čak i autonomna vožnja.
Kakvu budućnost predviđate punionicama i električnim automobilima? Kada će punionice postati komercijalno isplative, gdje je ta granica?
- Trendovi pokazuju da se oprema donekle standardizirala, ali da će potrebna snaga za punjenje rasti i time skraćivati vrijeme punjenja. To je izazov kojem, nažalost, u Hrvatskoj treba doskočiti iz različitih smjerova, a posebno iz financijskog i tarifnog aspekta. Naime, u ovoj razvojnoj fazi mali broj punjenja i velika angažirana snaga kreiraju trošak na punionici puno veći od onoga koji bi bilo moguće naplatiti krajnjem kupcu, a da usput ne ubijemo e-mobilnost.
A kada će se punjene početi naplaćivati?
- Naplata i komercijalizacija ovise o poslovnim odlukama svih koji se nalaze na tržištu pa razni vlasnici punionica na svakakve načine i pod svakakvim imenom pokušavaju nadoknaditi spomenuti trošak za električnu energiju. Mi smo odlučili tome pristupiti sveobuhvatno, biti strpljivi te, ako treba, i pomoći regulatoru da nađemo jedno rješenje koje bi pomoglo, ne samo HEP-u, nego i svima onima koji vide e-mobilnost kao jedan realan smjer u kojem bi naše društvo moglo i trebalo krenuti.
S obzirom na to da porast prodaje električnih automobila i povećanje punionica nije išlo ruku pod ruku, kako bi trebala izgledati politika razvoja tržišta e-mobilnosti?
- Porast prodaje električnih vozila također je stvar o kojoj bismo mogli dugo raspravljati. Doživjeli smo veliki postotni porast broja električnih vozila tek nakon širenja određenog broja punionica, ali i tijekom subvencija za kupnju vozila. Nakon toga nastavili smo raditi, a rast broja vozila domaćih vozača osjetno je usporio. Politika, zakoni i regulativa su stvari kojima se teško baviti ako ne odlučimo svi puhati u isto jedro i svima omogućiti jednak pristup tržištu koje će se tada razviti samo od sebe. HEP je na toj razini samo jedan od igrača na tržištu i vjerujem da smo bili otvoreni za savjete, ideje i prijedloge apsolutno svima. Bit ćemo i dalje.
Tijekom 2016. i 2017. poticaji za nabavu električnih vozila nisu dodjeljivani, no sljedeće godine bi se trebali vratiti, ali neće biti dodjeljivani za vozila na hibridni pogon. Kako to komentirate, kako generalno gledate na politiku subvencioniranja i koliko je izostanak poticaja usporio razvoj tržišta e-mobilnost?
- E-mobilnost, uostalom kao i sve novo, osuđena je na entuzijazam pojedinaca, i sa strane nas koji vjerujemo u taj koncept, ali i sa strane ljudi koji kratkoročno žrtvuju dio svoje komocije kupnjom električnog vozila. U prošlom pozivu za dodjelu subvencija gotovo 90 posto sredstava otišlo upravo na hibridna vozila, pa mi je drago da su nadležna tijela shvatila kako je potrebno poticati upravo dio tržišta koja imaju mogućnost punjenja baterije iz vanjskih izvora. Bilo da se radi o plug-in hibridu ili o potpuno električnom vozilu.
Što bismo još mogli učiniti da se to tržište brže razvija?
- Ljudi svakodnevno uključeni u e-mobilnost rade jako puno i puno energije troše na skidanje stigme nečeg novog, svemirskog ili dalekog s e-mobilnosti. Financijsko i nefinancijsko poticanje korištenja električnih vozila sa svih razina omogućilo bi da tržište prodiše iz puno više smjerova. Nije potrebno biti veliki vizionar da bismo pogledali što veliki gradovi i razvijene europske države rade, od besplatnog parkinga, preko zatvaranja gradskih središta za konvencionalna vozila, manjih nameta, jeftinijih cestarina i svega onoga što bi potencijalnom kupcu vozila prevagnulo jezičac na električni.
Što govore trendovi u Europi po tom istom pitanju, i poticaja i porasta električnih vozila? Gdje je tu Hrvatska i mogu li se HEP i Hrvatska nametnuti kao lideri u e-mobilnosti, barem u regiji?
- Jedna moderna branša kao što je e-mobilnost sigurno će se gledati s puno šireg i većeg aspekta, nego što je to nekoliko naših velikih gradova i prometnica. Polako postajemo dio električne žile kucavice kroz našu regiju i EU. Poticaji za vozila koje smo imali i koji se, nadam se, vraćaju, bili su pojedinačno vrlo izdašni, a pružatelji usluge i vlasnici punionica u Hrvatskoj dobili su priliku da razmotre sve načine međusobne suradnje, s ciljem da kreiramo nešto međusobno kompatibilno i nešto što će u narednim godinama naše gradove gurnuti prema budućnosti, a ne prošlosti.