„Od 1. siječnja 2017. liberalizira se tržište pomorskog prometa u Hrvatskoj. Svim dosadašnjim koncesionarima istječu ugovori za koncesije u domaćem linijskom prometu, a u konkurenciju odsad mogu ući i strani brodari“, piše Slobodna Dalmacija.
Svi će se moći javiti pod nacionalnim zastavama, a članovi posade će morati govoriti hrvatski jezik. Već sada ima zainteresiranih - Grci, Talijani, Skandinavci, a upita ima i iz Beograda, rekao je Ivan Franičević Aga, ravnatelj Agencije za obalni linijski pomorski promet.
U Jadroliniji ne kane olako izgubiti desetljetne pozicije, piše Slobodna, pa i nakon novih koncesijskih natječaja žele zadržati vodeću poziciju na Jadranu. Najavili su i gradnju broda za udaljene otoke poput Korčule, Visa i Lastova, vrijedan čak 50 milijuna eura. Izrada projektne dokumentacije povjerena je poljskom Remontowu. Kako objašnjavaju, koncesije koje će se u pravilu raspisivati na pet ili šest godina produživat će se na deset pa i više godina u slučaju da se na natječaju pojavi brodar s novogradnjom posebno namjenski građenom za određenu liniju.
„Princip da jedan brodar drži liniju vrijedit će i dalje, a iz Jadrolinije su već najavili nabavu ukupno 26 brodova do 2027., od čega 23 nova. Obnova flote, kao osnova konkurentnosti, počela je još 2005., pa je do danas flota riječkoga brodara jača za 18 brodova, od čega 12 novogradnji“, piše Slobodna.
Državni brodar Jadrolinija nije danas, naravno, jedini koncesionar linijskog pomorskog prometa, ima nekoliko manjih, privatnih tvrtki „koje se uglavnom žale na povlašteni status velike kompanije u državnom vlasništvu, ali i na druge probleme kao što su dampinške cijene Jadrolinije“. Neki od njih gotovo su propali. Upozorava se na pogodovanje državnom brodaru na javnim natječajima i diskriminaciju malih.