Intervju

MARINA FRANOLIĆ (Adria Hotel Forum): Ulagači su zainteresirani, ali imaju zadršku oko Hrvatske jer je sezona prekratka, a avio povezanost neadekvatna

    AUTOR:
    • Marina Paradžik

  • OBJAVLJENO:
  • 08.02.2018. u 12:35

Arhiva

Marina Franolić

Organizatorica Adria Hotel Foruma, najveće hotelsko-investicijske konferencije na ovom području, Marina Franolić govori o ulaganjima u hotelskoj industriji, situaciji na turističkom tržištu Hrvatske te stranim investitorima.

Što možemo očekivati od ovogodišnjeg Adria Hotel Foruma? Što je u fokusu i zašto?

Ovo nam je šesta godina Foruma i svake se trudimo biti još kvalitetniji. Tako smo ove godine fokus usmjerili na održivi rast, a sve panel diskusije kroz različite aspekte preispituju što nas očekuje u budućim godinama i kako se, slijedom tih očekivanja, pozicionirati i osigurati kvalitetno i dugoročno poslovanje. Jutarnji dio prvog dana ide s makro na mikro aspekt pa tako kao uvodnu prezentaciju imamo europsku ekonomsku perspektivu, a potom odmah panel diskusiju na temu turističke perspektive Europe i, još više mikro, Mediterana; o čemu razgovaramo s vodećim međunarodnim stručnjacima – Christianom Giraudom, starijim potpredsjednikom za razvoj Accor Hotels u Europi, Kennethom Hattonom, starijim potpredsjednikom za globalni razvoj luksuzne grupe Belmond i Marcom Finney-em koji je odgovoran za cijeli segment hotelijerstva i turizma za Colliers International. Nakon njih razgovaramo s investitorima koji predstavljaju fondove s preko 500 milijardi dolara, a potom s vodećim hotelijerima u regiji – Ivanom Budin Arhanić iz Valamara, Otmarom Michaelereom iz FMTGa-, Živoradom Vasićem iz Delta grupe, Marybelle Arnett iz Hiltona i Gordanom Martinović iz Zagrebačke banke – koja doduše nije hotelijer, ali prati sve veće hotelske investicije u Hrvatskoj. A potom dolaze predstavnici država –Hrvatske, Crne Gore, Grčke i Malte koji će se osvrnuti na sve do tada rečeno i na njihov način poticanja investicija i razvoja turizma. Nakon toga se usmjeravamo na različite segmente poput „Kako tehnologija može smanjiti trošak u razvoju hotela i povećati pred-prodaju kapaciteta“, kako se segment resort-a razvija na cijelom Mediteranu i u toj perspektivi gdje stoji Hrvatska, koliko zaista koštaju ugovori s globalnim hotelskim brendovima, a usporedit ćemo i glavne gradove jugoistočne Europe (Zagreb, Ljubljana, Beč, Sarajevo, Beograd, Budimpešta)  točnije, njihov hotelski i turistički razvoj.

Na početku drugog dana imamo dvije najaktualnije teme ove godine: Zakon o zaštiti osobnih podataka i što nas očekuje u njegovoj primjeni i, naravno, panel diskusiju na temu ljudskih potencijala gdje će se od predstavnika kompanija iz Bugarske i Grčke moći čuti kako rješavaju problematiku nedostatka radne snage, ali i iz primjera istraživanja koje smo radili u Valamar Rivieri kako se može upravljati toliko potrebnim sezonskim djelatnicima.

Ove godine smo u svim predavanjima i diskusijama glavni fokus usmjerili na odgovornost. Zato je glavna tema konferencije „Our own responsibility“. Bitno je da svi kao prvo razmislimo što osobno činimo i što čine kompanije koje predstavljamo i zastupamo za održiv i kvalitetan razvoj.

Prije dva dana smo posvjedočili kako se u kratkom roku dionice svjetskih burzi ruše i čini mi se da često nismo svjesni koliko je turizam gospodarska grana kojom samo djelomično možemo upravljati. A na istom počiva 20% cijelog gospodarstva Hrvatske. Stoga je planiran razvoj kojim se upravlja nužan, kako se ne bi dogodile neugodne situacije koje se ne mogu kontrolirati.

Forumu je uvijek usmjeren na način da se prikažu uspješne prakse i usporede različiti razvojni modeli. Upravo na iskustvima drugih je lakše učiti i primijeniti one segmente koji su adekvatni za određenu lokaciju.

Ono što uvijek ističem, a radi nas zaista drukčijim od ostalih stručnih skupova je što nam uvijek dolaze potpredsjednici globalnih kompanija (poput Accor, Hilton, IHG, FMTG, Hyatt, Deutsche Hospitality, Belmond, Louvre Hotels), a koji upravljaju tisućama hotela, u veoma raznovrsnim tipovima destinacija. Njihovo znanje o turističkim kretanjima i trendovima je, logično, mnogo kompleksnije i iz njihovih iskustava se može puno čuti i naučiti.

Dodatno, ako uzmemo samo Maltu kao primjer, koja je planiranjem i provedbom planova prije 20-ak godina napravila prekretnicu u svojoj turističkoj ponudi te diversifikaciju proizvoda i usmjeravanje na nova tržišta, i koje rezultate su postigli, njihov primjer zaista vrijedi poslušati.

Najavili ste dolazak predstavnika investitora koji upravljaju s preko 500 milijardi dolara. Što nam govori njihov interes za Hrvatsku i regiju?

Govori nam svakako da interes postoji, da im je napokon u fokusu ovaj dio Europe i to je zaista pozitivan signal. Također, to je signal i drugim investitorima da razmisle o novim tržištima. Svakako će biti veoma zanimljivo čuti kakva su kretanja kapitala i koje vrste proizvoda su sada u fokusu ovim velikim globalnim ulagačima. Samo Starwood Capital, koji u ovih spomenutih 500 milijardi ima manji udio, svake godine poveća kapital s kojim raspolaže za 2 milijarde dolara. No, isto tako, oni spadaju u kategoriju konzervativnih ulagača što znači da neće ulagati u projekte koje treba dugo razvijati.

Mislim da će u narednih godinu-dvije biti izrazito važno da se neke od velikih planiranih investicija (npr. Kupari, Four Seasons, Srđ…) zaista i dogode kako bi dodatno potvrdili da se klima mijenja i da želimo razvoj novih ozbiljnih projekata.

Kako ocjenjujete investicijsku klimu u Hrvatskoj, što kažu hotelijeri i investitori s kojima ste u kontaktu?

Klima je trenutno veoma povoljna, možda čak možemo reći da je idealno vrijeme za ulaganje upravo sada. Investicijski ciklus i u Europi je još u rastu (približava se svom vrhuncu) i sad ima dovoljno kapitala koji se želi uključiti u kvalitetne projekte. Novac je danas još uvijek jeftin no čini se da to neće trajati još dugo.

Drugi dan Foruma imamo i jednu jako zanimljivu diskusiju na temu tržišta kapitala i hotelskih kompanija. Na Zagrebačkoj burzi su često najsigurnije i najperspektivnije dionice upravo one hotelskih kompanija pa će biti veoma zanimljivo čuti kako oni sami vide budućnost.

S druge strane, mislim da je u javnosti često velika zabluda da je prvenstveno zakonska regulativa ona koja odbija investitore od ulaganja. To je definitivno jedan segment, no treba istaknuti da su glavni razlozi toga što investitori i dalje imaju zadršku, posebno za ulaganje u nove (greenfield) projekte, je to što nam je turistička sezona u Hrvatskoj izrazito kratka te stoga je profitabilnost poslovanja upitna. Dodatno, iako se broj dolazaka gostiju avionima povećava, avio povezanost je i dalje neadekvatna i to u nekoliko segmenta – niskom broju letova, malim brojem destinacijama s kojima smo direktno povezani i veoma visokom cijenom letova.

Mislim da se ne trebamo zavaravati s idejama da ćemo razviti 15 destinacija s odličnim avio vezama prema više desetaka europskih gradova. Za početak bi se ključne gradske destinacije trebale povezati tokom cijele godine s glavnim tržištima te počet stvarat cjelogodišnje programe zbog kojih bi gosti imali interes doći. Kad putujete u London, Budimpeštu, Beč – čak i ako je loše, kišno vrijeme, svi znaju da ćete imati niz zanimljivosti za vidjeti i to neće spriječiti da se otputuje. Može li se isto reći za Zagreb, ili recimo Split?

Kako će se razvijati hotelska industrija?  Koji su hrvatski aduti te najveće mane? Koja su očekivanja?

Prvenstveno je bitno da se razvija. Prema strategiji koja je napravljena do 2020. godine, navedeno je da će se raditi na povećanju udjela u hotelskom smještaju. Trenutno je stanje da se broj soba u hotelima povećao za 1,7%, a u privatnom smještaju za 17%. Samim time udio hotelskog u ukupnim smještajnim kapacitetima pada.

Najveći aduti – najbolje je razgovarati s našim inozemnim panelistima svake godine. Uvijek netko dođe na binu i kaže „Kako je ovdje kod vas prekrasno, vi ne znate to upotrijebiti“. Moja očekivanja su da definiramo destinacije koje će biti nositelji cjelogodišnje turističke ponude Hrvatske. A slijedom glavnih destinacija, razvijat će se ostale. Uzmite primjer putovanja u Španjolsku – reći ćete da idete u Madrid, Barcelonu, Sevillu i možda još nekoliko destinacija. Rijetko ćete reći da putujete u La Mamolu – zato jer nitko ne zna gdje je to. Tako je zaista nevjerojatno za očekivati da će netko reći da ide u Podstranu. Kad se povežu i razviju glavne destinacije, razvit će se na njihovoj osnovi i sva potrebna okolna infrastruktura.

S obzirom da ste u turizmu na domaćem terenu, smatrate li da su dobri poslovni rezultati slučajni, zahvaljujući nepovoljnoj situaciji na drugim tržištima, ili su ipak rezultat rada? Što se promijenilo?

Ne mislim da su slučajni, posljednjih godina se zaista puno ulaže u poboljšanje kapaciteta i u promjenu percepcije Hrvatske kao destinacije. No, svakako mislim da su velikim dijelom povezani i s padom tržišta Turske i sjeverne Afrike i kad se one počnu vraćati (Turska se već oporavlja no za sada rastu ponajviše na ruskim gostima i turistima iz bliskoistočnih zemalja dok Europljani još uvijek nisu spremni vratiti se u Tursku). Također, sjeverna Afrika još ne pokazuje rezultate stabilnog oporavka no za očekivati je da kad se oporavi, Hrvatska mi mogla to veoma snažno osjetiti. Cijenama turske i sjeverne Afrike teško možemo biti konkurentni. Još 2-3 godine je hrvatski turizam relativno siguran, a u tom periodu se mora puno brže reagirati nego do sada na stvaranju percepcije destinacije. Rezultati TOMAS istraživanja koji su predstavljeni prije dva dana pokazuju da gosti koji dolaze u Hrvatsku prosječno više zarađuju u odnosu na posljednje Tomas istraživanje – zarađuju 3.000 Eur. Radi se o 3.000 Eur po kućanstvu što je ispod europskog prosjeka, a to ukazuje da i dalje gosti srednje niže klase su turisti koji dolaze u Hrvatsku. Ti gosti su u svojim odlukama veoma osjetljivi na cijenu što znači da ponuda druge, povoljnije, destinacije bi mogla biti dovoljan motiv za promjenu lokacije odmora.Zato hitno moramo stvoriti proizvod i prestati se hvaliti postocima rasta koji su, kao i svaka statistika, lako varljivi podaci.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo