Uprava Brodosplita je priopćenjem reagirala na, kako kažu, „nepromišljene i potpuno netočne“ te „potencijalno opasne“ navode saborskih zastupnika Mira Bulja (Most) i Branimira Bunjca (Živi zid) iznijete danas u Saboru o poslovanju splitskog škvera.
Saborski klubovi oporbenih Mosta i Živog zida upozorili su u četvrtak na probleme u Brodosplitu i pozvali da se razradi koncept opstanka te tvrtke, a apelu za spas domaćih brodogradilišta priključio se i HDZ, izvijestila je Hina. Živi zid je čak predložio da se hitno raskine privatizacijski ugovor, da Vlada protestira jamstva u visini 50 milijuna kuna, te da se utvrdi kaznena odgovornost za sve aktere prije i poslije privatizacije Brodosplita. Mostov zastupnik je pak upozorio da revizijska izvješća ukazuju na brojne anomalije, te je pozvao Vladu i sve institucije da „zaštite radna mjesta u Dalmaciji i da brodogradnja napokon krene, spasimo Brodosplit“.
Brodosplit je, prema tvrdnjama Uprave, po svim pokazateljima koji to određuju već restrukturiran i nema nikakvog nenamjenskog trošenja državnih potpora za restrukturiranje, što je, upozoravaju, utvrdila i inspekcija Ministarstva financija.
„Kroz nepunih pet godina od kada je Ugovor o prodaji i prijenosu dionica Brodosplita potpisan, nadzora, inspekcija i svih mogućih oblika provjera je prodefiliralo Brodosplitom po osnovama koje više ne možemo niti pobrojati. Ako je postojao bilo kakav uvjet za raskid Ugovora onda ga je imao DIV-brodogradnja, odnosno kupac dionica jer se država nije pridržavala svojih obveza iz istog Ugovora“, poručuju iz Brodosplita.
„Naša strategija za Brodosplit je od početka bila gradnja samo onih brodova i ostalih projekata na kojima se ostvaruje dobitak. Nismo pristajali na pritiske da potpisujemo nove ugovore za gradnju brodova samo zato da knjiga bude punija radi takozvanih naturalnih pokazatelja, i nismo se dali pokolebati u tome. Brodosplit je 2016. godinu završio s dobiti u koju nisu uračunate državne potpore, za razliku od na primjer 3. maja. Taj rezultat Brodosplita vjerojatno je jedinstven u povijesti društva, i to svakako zaslužuje pažnju“, naglašavaju.
U izjavi za Jutarnji.hr Tomislav Debeljak, predsjednik uprave Brodosplita, kaže kako je „razočaran što se Brodosplit politizira i što netko hoće ubrati političke poene na Brodosplitu“.
U Brodosplitu, kako stoji u priopćenju, je preko 2000 zaposlenih.
„Samo projekt Vrata Venecije, koji u početku nitko izvan našeg sustava nije razumio, donosi nam preko 73 milijuna eura, u čemu je čak 70 posto naše dodane vrijednosti. Od početka restrukturiranja Brodosplitovi kapital i rezerve povećani su više od tri puta, odnosno na 920 milijuna kuna. Pritom smo koristili minimum državnih jamstava, financirajući se iz potpuno komercijalnih izvora. Kako bi se stekao dojam koliko je takav proces restrukturiranja složen, podsjećamo da je zbog nemogućnosti pravovremenog izvršavanja obveza prodavatelja dionica, državnog doprinosa restrukturiranju, Brodosplit dodatno pretrpio troškove koji su mu umanjili rezultat za preko 45 milijuna kuna“, pojašnjava Uprava.
Brodosplit trenutno u knjizi narudžbi ima 17 brodova novogradnji i niz izvanbrodograđevnih projekata što mu osigurava zaposlenost za ovu i sljedeće dvije godine.
„Brodosplit je sve svoje obveze koje proizlaze iz Ugovora o prodaji i prijenosu dionica ispunio, te nas iz tog razloga veseli predstojeća stručna ocjena provedenog programa restrukturiranja, naročito ocjena Europske komisije“, poručuju.