- Razvoj i fokus temelji su na kojima ćemo težiti da u narednom razdoblju postanemo jedna od najjačih kompanija u Hrvatskoj - izjavio je Ivan Čulo, novi direktor Hrvatske pošte. U intervjuu za Jutarnji list otkrio je detalje poslovne strategije za vrijeme njegova mandata, pa su tako u planu projekti poput 'digitalnog poštara' te Akademije znanja Hrvatske pošte, a uskoro se očekuje izgradnja novog sortirnog centra u Velikoj Gorici, projekta teškog 350 milijuna kuna.
Ivan Čulo na stolicu direktora Hrvatske pošte sjeo je u siječnju, a svoje dugogodišnje iskustvo smatra velikom prednošću. Naime, Čulo je isplivao iz samog sistema Hrvatske pošte, u kojem je gotovo 20 godina. Prije više od 19 godina počeo je raditi u poštanskom uredu Vrbovec, 2009. postao je regionalni voditelj dostave, a godinu kasnije pomoćnik direktora Divizije pošta Josipa Udiljaka, njegovog prethodnika na čelnoj poziciji.
Kako će izgledati vaša poslovna strategija u vođenju Hrvatske pošte?
- Na ovu poziciju došao sam prije dva mjeseca i od tada sa svojim timom intenzivno radim na novom strateškom okviru. U temeljnim uslugama radit ćemo na dodatnom jačanju zadovoljstva korisnika, razvoju naših usluga i pronalasku novih niša u kojima ćemo monetizirati naše znanje. Primjerice, planiramo se okrenuti digitalizaciji kroz uvođenje tzv. 'digitalnog poštara'. Do kraja lipnja imat ćemo pilot-projekt na 200 do 300 poštara gdje će svaki poštar dobiti smartphone na čijem će se ekranu potpisivati primitak pošiljke. Osim toga, imat će uz sebe mali printer povezan bluetoothom na uređaj, iz kojeg će izlaziti fiskalizirani računi za naše usluge. Time će Pošta postati još malo 'zelenija'. Najviše ćemo ulagati u području logistike koje je zasad slabije. Želimo da Hrvatska pošta ima mogućnost dostaviti sve - od pisma, do lokomotive. Razvoj i fokus temelji su na kojima ćemo težiti da u narednom razdoblju postanemo jedna od najjačih kompanija u Hrvatskoj. Naša najveća snaga je već poznata, a to su ljudi.
Što je s ostalim područjima, izvan vašeg “core businessa”?
- Nastavljamo s dosadašnjim projektima poput očitanja plina. Krećemo i u pilot-projekte s partnerima kako bismo im približili direktni marketing putem pisama, oblik personaliziranog kontakta s korisnicima koji je popularan u zemljama zapadne Europe. 90 posto pošiljaka vani se odnosi na njega, dok se on kod nas odnosi na svega deset posto i zato ga smatramo velikim potencijalom. Osim razvoja našeg 'core businessa', bazirat ćemo se na razvoju ljudskih kompetencija. U završnoj smo fazi razvoja Akademije znanja Hrvatske pošte, čiji početak planiramo za jesen, a gdje će rukovoditelji putem edukacijskih modula učiti od kolega iz kompanije o temeljnom poslovanju, soft-skillsima, uključujući i menadžerske vještine. Imamo trenutno 9500 zaposlenih i želimo da se njima kvalitetno upravlja.
Djeluje li Hrvatska pošta na principu tzv. AB modela dostave?
- Hrvatska pošta prešla je na taj model prije dvije godine, a mi ga formalno nazivamo skupna dostava. Tu praksu imaju neki od najboljih poštanskih operatora u Danskoj, Belgiji i Austriji. Radi se o ekonomičnijem načinu dostave. Po zadnjim mjerilima u Hrvatskoj se po domaćinstvu dostavi od 45 do 50 pisama godišnje, dok je u zapadnim zemljama ta brojka deset puta viša. Implementacijom tog modela postigli smo značajno višu razinu efikasnosti. Prema zadnjim izvještajima HAKOM-a, naš udio na tržištu pismovnih pošiljaka je 81 posto, a što je i dalje najniža razina tržišnog udjela u okviru zemalja Europske unije. To je rezultat bivše nelojalne konkurencije i nepoštivanja temeljnih zakonskih propisa koji su bili tada na snazi. Za usporedbu, slovenska pošta je, kao i austrijska, držala 99 posto tržišta godinama nakon provedene liberalizacije tržišta. I još se drže tako visoko. Nama se, nažalost, dogodilo da smo bili i na manje od 67 posto tržišta. Upravo nas je to naučilo da se moramo efikasnije i brže nositi s konkurencijom.
Spomenuli ste konkurenciju, kako se nosite s njom?
- Mi se, iskreno, konkurencije ne bojimo. Mada je to često floskula, smatramo da je konkurencija dobrodošla. Mi smo od 2009. dokazali da se jako dobro znamo nositi s njom i oduprijeti se bilo kojem 'napadu'. To smo dokazali u kategoriji pismovnih pošiljaka, preporučenih pošiljaka, a to ćemo dokazati i u kategoriji paketskih pošiljaka. Glavnina konkurencije koju mi imamo odnosi se na taj segment, u kojem nam tržišni udio iznosi ispod 20 posto. Vidimo priliku u razvoju logističkih potencijala i smatram da ćemo u 2017., a pogotovo u 2018. povećati taj udio. Nećemo ulagati u nešto u što nismo sigurni jer je to pomodno ili vani zastupljeno. Imamo veliki broj konkurenata. Praktički svi svjetski logistički igrači su prisutni kod nas, a to je zanimljivo jer smo mi malo tržište s malim brojem pošiljaka po glavi stanovnika, a geografski smo specifični, uzmite za primjer samo otoke kao točku dostave.
Kakve je financijske rezultate Hrvatska pošta ostvarila lani?
- Revidiranje rezultata za prošlu godinu je pri kraju. Ono što možemo reći je da bismo 2016. godinu trebali završiti s oko 130 milijuna kuna dobiti, što je na razini plana. Zbog našeg vlasničkog udjela u HPB-u financijski prihodi su porasli kao rezultat rasta njihovih dionica, pa se 25 milijuna kuna prihoda odnosi na tu stavku. Ti rezultati su odlični, a planiramo za 2017. sličan rezultat. Rezultati prva tri mjeseca na tragu su tih planova.
Osim što imate vlasnički udio u HPB-u, s njime surađujete i na projektu “Banka u pošti”. Kakvi su tu rezultati?
- Rezultati su jako dobri. Trenutno imamo 133 financijska kutka kao posebnih prostora u kojima pružamo kompleksnije financijske usluge. Plan za ovu godinu je da taj broj povećamo. Naša mreža od 1016 poštanskih ureda nam daje za pravo da budemo ozbiljan sudionik na financijskoj sceni. Mi smo dostupni, brzi i jednostavni.
Uz financijske usluge, Hrvatska pošta u poslovnicama nudi i maloprodajni asortiman, kao i digitalnu televiziju evotv. Planirate li nastaviti s takvom "šarolikom" ponudom?
- Dosta smo razmišljali o našem asortimanu usluga. One jesu vrlo često izazivale neke negativne reakcije, ali nam s druge strane financijski pokazatelji daju za pravo da razmišljamo na način da se ne smijemo toga odreći samo tako. Prodajemo oko pola milijuna knjiga godišnje - od bestselera, slikovnica, rječnika pa do molitvenika i kuharica. Pošta je često na otocima jedan od rijetkih kanala prodaje nekih artikala. Divizija mreža, koja je nadležna za poslovanje poštanskih ureda, trenutno razrađuje strateški okvir u kojem će se jedan dio odnositi i na maloprodajni asortiman. Hoće li predložiti smanjenje ili povećanje artikala, još ne znam. Osobno smatram da smo puno bliže smanjenju broja artikala u asortimanu. Evotv ćemo konstantno nuditi putem naših šaltera i putem naših poštara 'od vrata do vrata'. Mi smo prvi poštanski operator u svijetu koji je tržištu ponudio svoj paytv, a danas smo na trećem mjestu 'pay tv-a' u Hrvatskoj. Glavna prednost evotv-a je i dalje prenosivost, ali je činjenica da ćemo morati ulagati u još bolju dostupnost razvojem mreže odašiljača i novim benefitima koje planiramo uvesti.
Je li do sada došlo do novih zapošljavanja ili će doći do njih? Je li bilo promjena u pozicijama u vrhu Hrvatske pošte otkako ste sjeli na mjesto direktora?
- Mi aktivno sudjelujemo na tržištu rada i konstantno smo u potrazi za kvalitetnim menadžerskim kadrom. Fluktuacija kadra nije na visokom nivou i to gledamo kao svoju prednost, no kada dođe do nje osvježavamo je novom radnom snagom. Teško je reći hoće li biti povećanja broja zaposlenih, no nadam se rastu, a koji isključivo smije biti posljedica razvoja poslovanja i stvarnih potreba tvrtke. U proteklih mjesec dana oko 270 ljudi je napustilo naš sustav osobno uvjetovanim otkazom i isplaćena im je određena otpremnina. Daljnje potencijalno smanjenje broja radnika u budućnosti će biti isključivo rezultat optimizacije administracije, a ne operativnih radnih mjesta. Promjena u menadžmentu je bilo jako malo, bilo je ljudi koji su samovoljno izašli iz sustava, ali to je rizik Pošte godinama jer su naši menadžeri vrlo konkurentni na tržištu. Osvježenja će postojati, želimo dati do znanja da tražimo uvijek vrlo motivirane i kompetentne kadrove koje će samo rezultat održati na poziciji.
TRŽIŠTE KAPITALA
IPO bi bila sjajna priča
Hoćete li državi kao vlasniku predložiti izlazak na tržište kapitala?
- To je pitanje o kojem se uvijek razmišlja. Činjenica je da je vlasnik, u ovome slučaju država, jedini koji o tome odlučuje. Uprava i Nadzorni odbor to mogu samo predložiti. O konkretnim koracima razgovarat ćemo s resornim ministrom i ministrom državne imovine. Ako bi do toga potencijalno i došlo, najprije treba znati u što bi se investirao novac koji bi se dobio IPO-om. Sjećamo se IPO-ova Ine i HT-a koji su pobudili zanimanje javnosti i digli dinamiku trgovanja dionicama na Zagrebačkoj burzi. Kada bi vlasnik zaista učinio taj potez to bi bila sjajna priča i to bi pobudilo želju za trgovanjem za širu populaciju na burzi. Trenutni menadžment bio bi spreman na to i znao bi u što uložiti prikupljena sredstva. U javnosti postoji negativna percepcija kada se spomene prijedlog izlaska na tržište kapitala, no činjenica je da gotovo svi zapadnoeuropski poštanski operateri u svom portfelju imaju privatni kapital, dok je država ostala većinski vlasnik. To je ono što smatramo da definitivno treba zadržati.
LOGISTIČKI CENTAR U VELIKOJ GORICI
'Dvadeset godina slušao sam koliko je on potreban, pa mi je drago što ću ga ja pokrenuti'
Kako napreduje otvaranje novog sortirnog centra Hrvatske pošte?
- Očekujemo da ćemo u naredna dva mjeseca dana, nakon što potpišemo ugovor s odabranim izvođačem radova, otvoriti radove na lokaciji u Velikoj Gorici, točnije u naselju Gradići. Tijekom svog dvadesetogodišnjeg rada u Pošti slušao sam o potrebi otvaranja novog logističkog centra i drago mi je što ću ja imati čast pokrenuti njegovu izgradnju vrijednu 170 milijuna kuna. To je prva faza ove investicije, a u drugoj planiramo izgraditi administrativnu zgradu u koju će se kroz ciklus od četiri godine preseliti kompletno administrativno osoblje i uprava. Osim toga, investiramo u automatizaciju. Potpisali smo ugovor prije dva mjeseca s dobavljačem jednih od najmodernijih strojeva za sortiranje pismenih pošiljaka u vrijednosti od 62 milijuna kuna, plus PDV. Sljedeći cilj je nabavka sustava za sortiranje paketskih pošiljaka. Procjena za novi sortirni centar kaže da će investicija ukupno iznositi oko 350 milijuna kuna. Početkom sljedeće godine planiramo izgradnju manjeg logističkog centra u Rijeci, u poslovnoj zoni Kukuljanovo, a u Osijeku smo već u procesu izvođenja radova. U Zadru smo prošle godine otvorili jedan manji sortirni centar.