Hrvatska je u vrhu Europske unije po iskazanim poduzetničkim namjerama, ali je percepcija o prilikama ispod prosjeka EU. Percepcija o prilikama dramatično je pala 2008. godine i od tada se nije vratila na pretkrizno stanje - 25% odraslih stanovnika vidi priliku, ali je to nedovoljno da se Hrvatska “odlijepi” od začelja EU. Pokazalo je to najveće svjetsko istraživanje poduzetništva u 2016. godini - Global Entrepreneurship Monitor (GEM).
Po njemu Hrvatska može pratiti i analizirati promjene u poduzetničkom kapacitetu zemlje u razdoblju od 15 godina. Lani je u GEM istraživanju sudjelovalo 66 zemalja, koje čine 69% svjetskog stanovništva i 85% svjetskog bruto domaćeg proizvoda. Istraživanje za Hrvatsku provodi CEPOR - Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva u suradnji s istraživačkim timom Ekonomskog fakulteta u Osijeku, a danas će u prostorima Hrvatske udruge poslodavaca, u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka, biti predstavljeni glavni zaključci istraživanja.
Za razliku od Hrvatske, kako je pokazalo GEM istraživanje, jedna trećina odraslih stanovnika u EU vidi priliku. To govori o velikoj razlici u potencijalu koji određuje poduzetnički kapacitet zemlje (u Švedskoj je to čak 78%). Visoka razina izraženih namjera za poduzetničko djelovanje nije rezultat uočenih prilika, nego nužde - na primjer, gubitka posla. Ulazak u poduzetničku aktivnost zbog nužde vrlo često znači slabiju pripremljenost za poslovni pothvat i kratkoročniji horizont. Kolika je razlika u tom ekspertskom i emocionalnom potencijalu vidi se iz odnosa pokrenutih poslovnih pothvata zbog uočene prilike i iz nužde (tzv. motivacijski indeks). U Hrvatskoj je taj motivacijski indeks u 2016. godini bio 2,2 - prosjek za EU je 5,3, a za Švedsku 19,6 (to znači da je u Švedskoj bilo 19,6 puta više onih koji su svoj poslovni pothvat pokrenuli zbog uočene prilike u odnosu na one koji su to učinili iz nužde, a u Hrvatskoj samo 2,2 puta više.
Unutar Hrvatske, Lika i Banovina (Karlovačka, Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska županija) imale su taj pokazatelj ispod 1 (što znači da je bilo više poslovnih pothvata pokrenutih zbog nužde nego zbog prilike), u 2013., 2015. i 2016. godini.
Hrvatska i dalje ima malo rastućih poduzeća, koja se u GEM istraživanju definiraju pomoću kriterija inovativnosti u korištenju novih tehnologija, inovativnosti u razvoju novih proizvoda, izloženosti konkurenciji i očekivanju novog zapošljavanja. U 2016. godini nastavljaju se već uočene pojave: Hrvatska ima znatno više poduzeća (i “početničkih” i “odraslih”) koja ulažu u najnovije tehnologije, ali ima značajno manje poduzeća s novim proizvodima, zbog čega su na tržištu izložena većoj konkurenciji. Konkurentnost se ne ostvaruje ulaganjem u tehnologiju, nego inovativnim proizvodima. Nedostatak novih proizvoda onemogućava Hrvatskoj da izađe s tržišta na kojima je velika konkurencija te se većina poduzeća još kupa u “crvenom oceanu”.
Po poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika (aktivnost na razvoju novog proizvoda/usluge), Hrvatska je iznad prosjeka EU od 7,1% (sa 10,4% dijeli drugo mjesto s Nizozemskom). Taj oblik poduzetništva predstavlja skriveni poduzetnički kapacitet u Hrvatskoj, o kojem se nedovoljno vodi računa.
Poduzetnička aktivnost događa se u okolini koja je u Hrvatskoj još više ograničavajuća nego stimulirajuća. Prema ocjenama eksperata, samo dvije komponente (raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture - telekomunikacijska, prometna i dinamika domaćeg tržišta) djeluju stimulirajuće na poduzetničku aktivnost. Posebno ograničavajuće komponente poduzetničkog ekosustava u Hrvatskoj su Vladine politike prema regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, kulturne i društvene norme (sustav vrijednosti) te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih. Koliko Hrvatska zaostaje za EU, odnosno za najbolje ocijenjenim komponentama poduzetničkog ekosustava u EU je upozoravajuće.
Podržavaju li društvene vrijednosti poduzetničko djelovanje? Prema mišljenju većine ispitanika u Hrvatskoj, uspješni poduzetnici nemaju visok društveni status - po takvom stavu Hrvatska je u posljednjih pet godina na zadnjem mjestu u EU te na začelju po pozornosti koju mediji posvećuju poduzetništvu. Ovakav kulturološki kontekst ozbiljno ugrožava realizaciju stava o namjerama i o tome da je biti poduzetnik dobar izbor karijere.
I mediji i obrazovni sustav trebali bi vidjeti svoju ulogu u oblikovanju društvenih vrijednosti koje bi podržavale poduzetničko djelovanje.
Tko je odgovoran za nepoduzetničku Hrvatsku? Svi, i institucije i pojedinci. Hrvatska će ostati nepoduzetnička zemlja sve dok se ne ostvare usklađene i istovremene Vladine politike na stvaranju poticajnog poduzetničkog ekosustava (prvenstveno u eliminiranju administrativnih barijera), dok obrazovne institucije ne doprinesu izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih, dok se ne ostvari bolja suradnja istraživačkog, poslovnog i financijskog sektora (kroz jačanje konkurentnosti temeljene na inovativnosti i rastu), dok mediji ne počnu intenzivnije doprinositi stvaranju društvenih vrijednosti koje podržavaju poduzetničko ponašanje. I pojedinci, koji će pokretati poslovne pothvate zbog uočene prilike, a ne zato što nemaju drugačiji izbor. J
* Autorica od 2002. godine vodi istraživački tim Hrvatske u okviru najvećeg svjetskog istraživanja o poduzetništvu Global Entrepreneurship Monitor (GEM). Unutar GEM konzorcija vodi istraživačku jezgru Research and Innovation Advisory Committee na svjetskoj razini.