Cure detalji o velikoj prijevari

OTKRIVAMO KOJE HRVATSKE TVRTKE SU NA POPISU 'GLOBALNE PRAONICE' RUSKOG NOVCA! Traže se mozgovi operacije u kojoj se opralo možda i 80 milijardi dolara

Andrey Korzun / Ints Kalninis / Bobby Yip / Reuters / Wikimedia Creative Commons

S lijeva na desno: Moskovski kremlj, latvijska policija i zgrada HSBC banke u Hong Kongu

Nakon što su u Guardianu te na internetskoj stranici međunarodnog novinarskog istraživačkog projekta o korupciji i kriminalu (OCCRP) objavljeni detalji o velikoj “Globalnoj praonici” ruskog novca u Europi i SAD-u, kroz koju je od 2010.-2014. prošlo najmanje 20 milijardi dolara, Jutarnji list kontaktirao je hrvatske tvrtke koje se nalaze na dugačkom popisu onih koji su primili novac iz mreže fiktivnih kompanija povezanih s moćnim ruskim 'peračima' novca.

Sve tvrde da su iznenađene te ističu da su za svoje usluge uredno ispostavljale račune. Ono što je svim tim tvrtkama zajedničko jest to da posluju na ruskom tržištu.

Uplate koje su primile tvrtke iz Hrvatske odnose se na razdoblje od veljače 2011. do svibnja 2014. i ukupno iznose oko pola milijuna dolara. Radi se o Podravki (264.147 dolara), ACG Lukapsu iz Ludbrega (169.148 dolara), Hladnom valu (42.178 dolara), Šimunić prometu (19.600 dolara) i Draganu Przulju (12.401 dolar).

Šimunić Promet je kompanija za prijevoz robe iz Hrvatske, BiH te Slovenije za Rusiju, ACG Lukaps proizvodi tvrde želatinske kapsule koje izvozi u Rusiju, kao i tvrtka Hladni val, proizvođač opreme za industrijsko čišćenje suhim ledom. U Podravki, koja u Rusiji radi već 50 godina, također nisu imali saznanja o ovom slučaju.

- Mi ne impliciramo da su tvrtke s popisa učinile nešto krivo, već  da su u bankarskim izvodima navedene kao primatelji novca od kompanija iz mašinerije 'ruske praonice' novca - rekao nam je Paul Radu, direktor OCCRP-a.

Neka od spornih plaćanja išla su i stvarnim kompanijama za stvarnu robu – ali transakcije nisu odradili njihovi klijenti nego neka od 21 krovne, fiktivne kompanije osnovane za pranje ruskog novca, koja je pritom koristila lažne ‘copy-paste’ papire sa specifikacijama robe koju kompanija nije prodala, stoji u izvještaju OCCRP-a.

Taj je projekt nedavno, naime, došao do velike baze podataka bankovnih isplata i uplata vezanih uz istragu o operaciji pranja ruskog novca (o kojoj je prvi i objavio izvještaj prije tri godine), a u toj bazi se nalazi i pet hrvatskih tvrtki. Kako stoji na stranici OCCRP-a, ruski novac uplaćen je za čak 5140 kompanija s računima u 732 banke u 96 zemalja.

U Estoniju je prema tim bankovnim izvještajima otišlo čak 1,6 milijardi dolara, Kinu oko 900 milijuna dolara, oko 800 milijuna je završilo na Cipru, ali na popisu su sa značajnijim iznosima od nekolik odesetak amilijuna dolara i Nizozemska, Njemačka, Danska, Češka, Italija, Britanijia, Finska, Mađarska, Slovenija...  Manji iznosi završili su na Malti, u Švedskoj, Grčkoj, Bugarskoj, Irskoj pa i Hrvatskoj.

Guardian navodi da istražitelji još pokušavaju identificirati koji su sve bogati i politički utjecajni Rusi iza te operacije, a procjenjuje se da se radi o skupini koju čini njih više od 500, koja uključuje oligarhe, moskovske bankare, kao i likove koji su povezani sa službom FSB.

Većina ključnih, fiktivnih kompanija koje su vodile shemu pranja ruskog novca, imala je sjedište u Britaniji, i one su odigrale glavnu ulogu u cijeloj operaciji.

Izdvajamo