Poljska grupacija Azoty odustala je od ulaska u kutinsku Petrokemiju, što je ovih dana objavila i na burzi u Varšavi. Kako pak doznajemo u PPD-u Pavla Vujnovca, koji je jedan od zainteresiranih za dokapitalizaciju, interes je izgubio i slovački Borealis. Azoty je, uzgred, bio taj koji je tražio dodatne rokove za analize i predaju ponuda, i evidentno im se taj poslovni pothvat pokazao prerizičnim, što je još pokazatelj da je situacija u kutinskoj tvornici, koja treba 400 milijuna kuna ulaganja, loša.
Njeno spašavanje je sada, sudeći po svemu, ostalo na domaćim igračima: PPD-u, HEP-u, Ini i mirovinskim fondovima.
Unatoč odustanku velikih igrača, u PPD su uvjereni da Petrokemija ima šanse, a njihov optimizam dijeli i ministar državne imovine Goran Marić, koji je danas u emisiji Hrvatskog radija, rekao da se 'nada i vjeruje da će taj proces dokapitalizacije biti uspješno okončan'.
- Proces ide dalje i mi bismo htjeli biti dio uspješnog procesa dokapitalizacije. Nama je bitno da se Petrokemija, koja je strateški bitna, održi kao proizvođač i potrošač plina. Zainteresirani smo i voljni smo dati dio novca, no još nismo sigurno koliko, i svakako ne želimo ući u kompaniju sami, nego u nekom obliku konzorcija – otkrio je na brifingu za novinare Vujnovac, kojemu su, svi zainteresirani ulagači, uključujući i one koji su izgubili interes, prihvatljivi.
Jedino im nije prihvatljiv, naglasio je, netko tko želi zatvoriti proizvodnju. Naveo je i probleme koji se trebaju riješiti, a koji su vrlo vjerojatno bili razlog odustanka zaitneresiranih. Jedan od tih problema su okolišne dozvole za određena postrojenja koje važe do 31. prosinca, u što je potrebno investirati 35 milijuna eura. Drugi je problem odlagalište fosfor gipsa za koji nema procjena troškova zbrinjavanja, no postoji nekoliko modela zbrinjavanja, a jedan od njih je da se te obveze prebace na drugu tvrtku. I treći problem su subvencije države, odnosno dokapitalizacija od strane države i dva kredita HBOR-a.
- S tim problemima nema smisla ulaziti u kompaniju – konstatirao je Vujnovac koji vjeruje, unatoč odustanku velikih igrača, da će proces dokapitalizacije biti uspješan.
U PPD-u su se osvrnuli i na novi 10-godišnji ugovor s Gazpromom o isporuci jedne milijarde prostornih metara plina godišnje, istaknuvši da su zbog sigurnosti opskrbe potpisali dugoročni ugovor. To je, kako su rekli, još jedan pokazatelj ozbiljnosti njihovog poslovanja i njih kao strateškog partnera. Također, rečeno je da bi htjeli imati diverzificirani portfelj u budućnosti te da žele učvrstiti regionalnu poziciju (70 posto prihoda u 2017. ostvareno je na stranim tržištima), a ulaze i u segment tradinga te su s tim ciljem nedavno otvorili tvrtku u Švicarskoj.
Dotakli su se i teme o Agrokoru. Naime, Agrokor Energiji Naturalis, krovnoj tvrtki unutar koje djeluje PPD, nije priznao tražbine od 130,4 milijuna kuna, vezano za kupnju tvrtke e-Kolektor koja je bila u vlasništu Tiska. Pojasnili su da je to nespretno napisano u tablici objavljenoj na oglasnoj e-ploči Trgovačkog suda. Iznos, pojasnili su, predstavlja samo potencijalnu štetu koju su prijavili jer su tvrtku kupili po modelu koji je podrazumijevao zadužnice, a trebalo je to prijaviti do određenog datuma. Kažu da su došli su do dogovora s Agrokorom, ali nisu otkrili detalje o kakvom je dogovoru riječ.