AGROKOR

SBERBANK NAJAVIO JAVNU DRAŽBU SLOVENSKOG LANCA 7. SRPNJA Rusi prodaju 18% Mercatora ...ali ne odustaju od kredita Agrokoru?

Zagreb, 080617.
Trg Drazena Petrovica.
Ante Ramljak i Marica Vidakovic odrzali konferenciju za medije povodom financijskog ulaganja u Agrokor.
Na fotografiji: Ante Ramljak.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / HANZA MEDIA

Ante Ramljak

Cijena dionica slovenskog trgovačkog lanca pokazat će koliko investitori vjeruju u plan restrukturiranja hrvatskog koncerna

Bit će krajnje zanimljivo vidjeti po kojoj će cijeni ruska državna banka Sberbank, najveći kreditor koncerna Agrokor, prodati na aukciji 18,53 posto udjela u Mercatoru. Sberbank je aukciju najavio za 7. srpnja uz napomenu da će minimalna cijena biti 40,53 milijuna eura, što je trenutna tržišna vrijednost tog dijela vlasništva slovenskog maloprodajnog lanca.

U Sberbanku se, očito, nadaju da će moći postići višu cijenu za taj dionički paket nego da ga prodaju putem burze. Za sada nemamo informaciju o tome prodaje li se samo čitav paket ili će u aukciji moći kupiti i manje dijelove tog paketa dionica, a u slučaju da netko kupi svih 18,53 posto dionica, možda ćemo dobiti i ime mogućeg investitora koji će ciljati na većinsko vlasništvo u slovenskom poduzeću.

Aktiviran kolateral

Podsjetimo, Agrokor d.d. je trenutno vlasnik 69,57 posto dionica Mercatora i taj dio je trenutno pod zaštitom lex Agrokor, a Sberbank je do 18,53 posto dionica Mercatora došao tako što je aktivirao kolateral na kredit koji je Agrokor dao Rusima u veljači za zadnji kredit od 100 milijuna eura.

Tada je Ivica Todorić, osim mjenice na drugu osobnu imovinu, kao jamstvo za kredit dao i dionice koje je preko njegove nizozemske tvrtke Agrokor Investment B.V. imao izravno (osobno on, a ne Agrokor d.d.) nad dionicama Mercatora, pa je sada Sberbank aktivirao to jamstvo, trenutno tržišno vrijedno 40 milijuna eura, kako bi naplatio dio od 100 milijuna eura kredita. To nije ni dvadeseti dio ukupno vrijednih kredita koje je Sberbank dao Agrokoru (1,1 milijardu eura, a ruska banka VTB dala je 350 milijuna eura), ali Rusi nastoje naplatiti što god mogu i mimo procesa koji se odvija unutar lex Agrokor.

Neslužbeno se, pak, može doznati da Sberbank traži još neke dodatne informacije kako bi mogao donijeti odluku te da postoji prilično velika vjerojatnost da se ipak priključe tom financijskom aranžmanu. Ako ruska državna banka ipak donese odluku da neće sudjelovati u tom kreditu, a rok za zaključenje je kraj lipnja, onda će biti jasno da će sudskim putem pokušati osporiti taj financijski model.

Roll-up kredit

Uprava Sberbanka je, naime, nezadovoljna činjenicom da je prije dva mjeseca odbijen njezin prijedlog o roll-up kreditu za posljednji zajam od 100 milijuna eura, a potom je izvanredna uprava Agrokora pristala na roll-up model ukupno vrijedan 1,060 milijardi eura, u okviru kojeg je 530 milijuna eura novog kredita. Problem je, s ruske strane, što njima u tom roll-up model pripada samo 170 milijuna eura novog kredita, što znači da bi mogli u cijelosti “spasiti” samo 170 milijuna eura starog kredita jer krediti sa senior-statusom neće imati nikakav otpis vrijednosti (“haircut”) dok će svi ostali zabilježiti veliki “haircut”.

Ono što je zanimljivo u priči o Sberbankovoj prodaji dionica Mercatora jest to što bi postignuta cijena mogla signalizirati kako tržište gleda na daljnji rasplet situacije s Mercatorom, ali i Agrokorom.

Korist ili šteta

Radi se o tome da je Thomas Wagner, suosnivač fonda Knighthead Capital Management, predstavnik imatelja korporativnih obveznica Agrokora u privremenom vijeću vjerovnika (i prema svemu sudeći budući najveći kreditor Agrokora), ustvrdio da “Agrokor smatra fantastičnom kompanijom koja će najviše vrijednosti zadržati ako se održe na okupu njezine ključne sastavnice”, dok je Ante Ramljak, izvanredni povjerenik, u intervjuu Jutarnjem listu izrijekom, prvi put, ustvrdio da Agrokor više neće postojati nakon završetka procesa prinudne uprave.

To pokazuje da će očito biti teško postići dogovor u okviru lex Agrokor o tome treba li Agrokor s glavnim tvrtkama nastaviti postojati ili će se, kao što najavljuje Ramljak, koncern dezintegrirati. Mada je moguće da je Wagner mislio i na to da se održe “ključne sastavnice” u okviru određene “divizije” Agrokora - trgovačke, poljoprivredne ili prerađivačke, što onda ne bi bilo sasvim u suprotnosti s Ramljakovim stavom.

Baš zbog toga bit će interesantno vidjeti kako će investitori reagirati prilikom prodaje, odnosno kupnje Mercatorovih dionica - hoće li procijeniti da će Mercator imati korist ili štetu od procesa restrukturiranja Agrokora.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo