Traže nove asove

'Startupi će biti nositelji razvoja Hrvatske i zato im Zagrebačka burza već sada otvara platformu preko koje će doći do ulagača'

Zagreb, 290916.
Ivana Gazic, predsjednica uprave Zagrebacke burze, fotografirana u sjedistu burze u Eurotoweru.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / Hanza Media

Ivana Gažić. predsjednica Uprave Zagrebačke burze

Najveće svjetske kompanije, poput Googlea ili SAP-a, svoje inovacije baziraju na kupnji startupa i njihovu preseljenju u matične zemlje. Hrvatske kompanije još nisu prepoznale da kupnjom startupa mogu dovesti inovacije pod svoj krov

Oporavak burze napokon je, čini se, počeo. Ulagači se potiho vraćaju, prometi rastu, Crobex je sve bliži da preskoči granicu od 2000 bodova,...No, koliko god je Upravi Zagrebačke burze drago da su zapuhali neki novi vjetrovi, toliko ona sad ima novu zanimaciju pozicionirati Hrvatsku na karti startupa, a to misle postići platformom za trgovanje udjelima u startupima. Kako će ona funkcionirati, što Burza očekuje od nove Vlade, kao i što je s IPO-ima, u razgovoru objašnjava Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.

Kada kreće projekt ‘burze startupa’ i što taj projekt znači kako za Zagrebačku burzu, tako i za Hrvatsku u cjelini?

- Taj ćemo projekt predstaviti na konferenciji Zagrebačke burze u Poreču. Tada ćemo prvi put investicijskoj javnosti objasniti što je to i što taj projekt znači, a paralelno ćemo pokrenuti i web stranicu. Prvo prikupljanje sredstava za startupe planiramo imati do kraja godine.

Inače, nije riječ o pokretanju ‘burze startupa’, kako se to kolokvijalno naziva, nego o platformi za trgovanje udjelima u startupima, koja će koristiti ekspertizu Zagrebačke burze. Taj je projekt vrlo bitan, kako za burzu tako i za gospodarstvo u cjelini. Na čelu Zagrebačke burze sam šest i pol godina i prvih šest godina uglavnom sam pričala o očekivanim privatizacijama. No, privatizacije u Hrvatskoj događale su se sporadično i uglavnom tako da su se državne tvrtke prodavale strateškim ulagateljima, a ne preko burze, što pokazuje koliko je politika bila kratkovidna prema razvoju tržišta kapitala.

Upravo zato smo se odlučili okrenuti tvrtkama koje bi u budućnosti mogle postati velika imena i nositelji razvoja. Sve više ekonomske aktivnosti događa se u novim djelatnostima, poput raznih aplikacija, tehnoloških inovacija ili brendiranja. U Hrvatskoj je velik broj malih i inovativnih kompanija, no mnoge od njih odlaze van i tamo prikupljaju sredstva za daljnji razvoj. Možda je to u javnosti zanemaren oblik ‘odljeva mozgova’, ali on se događa. Jako puno mladih, posebno inženjera, odlazi iz Hrvatske jer ovdje njihove tvrtke ne mogu rasti. Svi pokušaji države da pospješi njihov rast su sporadični i spori, i to je razlog zbog kojeg se Zagrebačka burza želi uključiti u cijeli proces. Mi čvrsto vjerujemo da će startupi u budućnosti biti nositelji razvoja Hrvatske.

No, Hrvatske na zemljovidu startupa praktički još ni nema. Postoji li interes tržišta za takvom platformom?

- Točno je da Hrvatske još ni nema na europskoj karti startupa. Mi čak nemamo ni bazu startupa, ali planiramo i to osigurati. Kod nas se ne vodi briga ni o tome da najveće svjetske kompanije, poput Googlea ili SAP-a, svoje inovacije baziraju na kupnji startupa i njihovu preseljenju u matične zemlje. Ni hrvatske kompanije još nisu prepoznale da kupnjom startupa mogu dovesti inovacije pod svoj krov. Tu ne mislim samo na tehnologiju, startupi se mogu pojaviti i u drugim sektorima, npr. poljoprivredi ili proizvodnji, i također mogu biti uspješni. Već smo obavili razgovore s nekim startupima i zaključili da je interes vrlo velik. U načelu, ti ljudi žele ostati u Hrvatskoj, no osuđeni su na financiranje preko bankarskog sustava, koji im teško odobrava kredite u toj fazi razvoja biznisa. Zato su i zainteresirani za prikupljanje sredstava preko platforme koju pokrećemo. To im je alternativni put financiranja.

Kako će ta platforma funkcionirati u praksi?

- Na tu platformu moći će se moći prijaviti na tri načina - kao investitor, kao startup ili kao vodeći ulagatelj. Svaki startup dobit će osobu koja mu pomaže u prikupljanju sredstava, i to je vodeći ulagatelj. Radi se o osobi koja ima ugled u biznisu, a mi ćemo i tu raditi striktnu selekciju. Vodeći ulagatelj je bitan jer startupima, u pravilu, manjka znanja za razgovor s investitorima i zato im je on prozor prema drugim investitorima. Ako uspije prikupljanje sredstava za startup, jer može se dogoditi da investitori odluče i da im nije interesantno ulagati u neki projekt, svatko tko je uplatio određeni iznos dobiva određen broj tokena, svojevrsnih digitalnih zapisa, koji se baziraju na bitcoin tehnologiji. Ako, primjerice, uložite 100 eura, dobijete 100 tokena i možete njima trgovati preko platforme. Tu nema dionica, jer startupi nisu dionička društva, iako je cilj da s vremenom to postanu, a nisu potrebni ni brokeri. Naš je cilj da do kraja godine pokrenemo prva prikupljanja. Investitori mogu doći iz bilo koje zemlje.

Za nas se tu radi o prilično revolucionarnom modelu. U kojoj vam mjeri u svemu tome pomažu iskustva drugih?

- Jako su nam pomogla estonska iskustva. Sretni smo što smo našli partnera iz Estonije, Funderbeam, koji je i sam na neki način startup i želi širiti svoje poslovanje u cijelom svijetu. Oni su nam dali svoju platformu, koju smo mi lokalizirali, te su aktivno uključeni u projekt. Sve je to važno i zbog trendova u svijetu, budući da praktički jedino SAD i Velika Britanija omogućuju brz razvoj startupa. Zato se i događa da američke i britanske kompanije kupuju startupe diljem svijeta. To, zapravo, znači da ćemo za deset godina imati dvije svjetske sile s jako puno inovacijskih projekata, dok će na europskom kontinentu ostati samo bazična proizvodnja. Mi te trendove moramo preokrenuti jer želimo da inovacije ostanu u Hrvatskoj.

Hoće li platforma biti otvorena samo hrvatskim ili i drugim startupima?

- U prvoj fazi fokusirat ćemo se najviše na hrvatsko, slovensko i srpsko tržište. No, moći će se prijavljivati i startupi iz drugih zemalja, posebno onih u regiji.

Postoji li već interes potencijalnih ulagača za ulaganjem u startupe preko vaše platforme?

- Naš je cilj motivirati profesionalne investitore da se uključe, zatim hrvatske kompanije koje se žele tehnološki razvijati, a nadamo se i da će se uključiti i svi drugi građani s obzirom na visoku razinu štednje i nisku razinu kamata.

Dogovoreno je da u Hrvatskoj idemo s minimalnim ulogom od 100 eura. Očekujemo da će iznos prikupljenih sredstava po projektu biti između 200.000 i 500.000 eura. Bili bismo sretni kada bi u prvoj godini poslovanja bilo barem pet prikupljanja sredstava za različite startupe.

Zagrebačku burzu svjetski su mediji svrstali među deset najboljih u posljednja tri mjeseca po rastu indeksa. Znači li to da je napokon počeo oporavak hrvatskoga tržišta kapitala?

- Mislim da konačno možemo govoriti o oporavku tržišta kapitala u Hrvatskoj. Mnogo pokazatelja ide tome u prilog: ekonomija nam se oporavlja, turizam raste i iz tog sektora imamo jaku dionicu, onu Valamarovu. I mi smo malo pridonijeli tome jer smo izlistali dionice Zagrebačke burze na njoj, koje su investitori jako dobro primili. Osim toga, banke su postale oprezne prema kreditiranju tvrtki, stoga se one okreću prikupljanju novca na tržištu kapitala. Primjer za to je Tankerska Next Generation, koja je lani imala IPO i prikupila putem burze oko 50 milijuna USD.

No, i dalje nam kronično nedostaju IPO-i?

- Slažem se, nedostaje nam barem jedan veliki IPO. Mi kao burza ne možemo nagovarati kompanije da kod nas naprave IPO, ali možemo stvoriti okruženje u kojem će se one same odlučiti na takav potez. To se posebno odnosi na manje kompanije. Zato i jesmo pokrenuli projekt za startupe, kao i onaj za mala i srednja poduzeća. No, važno je i da država prepozna kako se poduzeća u Hrvatskoj mogu financirati putem tržišta kapitala.

Što po tom pitanju očekujete od nove Vlade?

- Prije svega, od nove Vlade očekujemo da razmotri poreznu politiku u segmentu poreza na kapitalnu dobit, koji je izrazito negativno utjecao na trgovanje u prvih šest mjeseci ove godine. Koristi od tog poreza za državu su minimalne, a taj je namet donio puno nesigurnosti.

Što se tiče privatizacije, zadovoljna sam što je dosadašnja Vlada dovršila neke privatizacijske procese koji su se vukli godinama. Riječ je, primjerice, o Končaru, Imperialu, Sunčanom Hvaru... To mi daje nadu da se počinje shvaćati da je burza integralan, i to vrlo važan, dio financijskog sustava. Na novoj je Vladi da odluči što će ići u privatizaciju. Mislim da se sada shvaća da privatizacija nije samo jednokratan priljev u proračun, nego da ima multiplikativni učinak na zdravlje ekonomije u cjelini. Kompanije koje su privatizirane restrukturiraju se, dobivaju novi menadžment i postaju sposobnije za konkurenciju, dok one koje ostaju u državnom vlasništvu nisu u tolikoj mjeri spremne za tržišnu utakmicu.

Je li realno očekivati da se u budućnosti i neke komunalne tvrtke pojave na burzi?

- Nema razloga da se ne pojave. Štoviše, mislim da bi i sva poduzeća od državnog interesa morala biti na burzi, i to kako bi bila transparentna u poslovanju. Takva je, praksa i u nekim drugim zemljama. Kada bi, primjerice, Hrvatske šume, koje zapošljavaju više od 7000 radnika, a o čijem poslovanju ne znamo gotovo ništa, bile na burzi, makar i u nekom malom postotku, onda bi ta kompanija redovno morala obavještavati javnost o tome što se u njoj događa.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo