Iako je tvrtka Swiss Maritime Investment ljetos potpisala s državnom agencijom sporazum o otkupu potraživanja za dvije šibenske tvrtke, čime bi postala njihov najveći vjerovnik, ta transakcija još nije realizirana. Kako se čini, cijeli bi posao mogao doći u pitanje jer ih brine sigurnost ulaganja u državi koja je donijela ‘lex Agrokor’.
Radi se o potencijalnim strateškim partnerima šibenskog NCP Remontnog brodogradilišta (u stečaju) i NCP Grupe (u predstečaju), a na nastali zastoj i problem sada ukazuje njihov konzultant Andrej Grubišić.
“Čuli su da je donijet zakon kojim država obustavlja isplatu dugova i pitali me što za ulagače u Hrvatsku znači ‘lex Agrokor’”, napominje.
Swiss Maritime Investment je švicarska tvrtka koju je osnovalo više poduzetnika iz Danske, Švicarske i SAD-a koji se bave poslovima u brodogradnji, a u šibenski škver bi ušli, tumači Grubišić, s britanskim parnerima. “Oni su zatražili da se provede pravni due diligence cijelog posla i tada su im odvjetnici svratili pozornost na ‘lex Agrokor’. Drugim riječima, pitali su ih jesu li sigurni da žele investirati u Hrvatskoj”, kaže Grubišić.
Kako su već ranije objavili hrvatski mediji, s investitorima u šibenski škver u stečaju pregovara se još od proljeća, nakon što su se s ponudom za otkup potraživanja javili Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Ta je agencija, naime, preuzela potraživanja Jadranske banke u sanaciji od NCP-a, nekad u vlasništvu Gorana Prgina.
Grubišić nam nije mogao reći hoće li Swiss Maritime Investment s britanskim suinvestitorima sada realizirati najavljeno ulaganje ili ne, a radi se o potraživanjima u nominalnoj vrijednosti od 180 milijuna kuna.
Ulazak investitora u NCP predviđen je stečajnim planom kao i to da on postane novi nositelj koncesije na pomorsko dobro u škveru, što znači da ulagači moraju imati poverenje u državu da će odraditi sve što je za to potrebno. Sada ih, kako tumači Grubišić, između ostaloga muči pitanje hoće li moći do svog novca ukoliko u tom procesu prebacivanja prava na koncesiju I općenito poslovanju negdje ‘zaškripi’ i oni se odluče povući.