Kad je u Hrvatskoj proljetos donesen 'lex Agrokor' i postavljena izvanredna uprava svi su se pitali što će se događati i koja pravila primjenjivati na imovinu koncerna u inozemstvu. Sada je to prilično jasno - nužan je niz posebnih sudskih odluka u zemljama gdje Agrokor ima imovinu ili gdje bi se mogli voditi sporovi, a izvanredna uprava je zahtjeve uputila sudovima u Sloveniju, Srbiju i Britaniju. Naime, zakon o izvanrednoj upravi nad Agrokorom zaustavio je ovrhe u Hrvatskoj, a ostala imovina je nezaštićena. S ruskim Sberbankom se ta priča već prilično zakuhala, a u Srbiji je sud sada odbio priznati valjanost hrvatskog postupka izvanredne uprave.
Počelo je u Sloveniji
Zašto je (ne)priznavanje bitno? Pa čim je polovicom srpnja ove godine u Sloveniji sud priznao hrvatski postupak izvanredne uprave u Agrokoru, po sili zakona je prekinut i ovršni postupak koji je tamo već bio pokrenuo Sberbank, na Agrokorov udjel u Mercatoru te na udjel Jamnice u slovenskoj tvrtki Jamnica Mineralna Voda. Doduše, formalna odluka suda o prekidu tog ovršnog postupka, za koji je Sberbank Ljubljana ishodio rješenje 4. srpnja, još je u postupku donošenja.
Stvari za Agrokor i predstojeću nagodbu s vjerovnicima u Sloveniji i dalje nisu riješene niti jednostavne. Ljetos su podignute i žalbe zbog priznavanja postupka u Hrvatskoj, a iza njih stoje slovenska država i Sberbank, te je pitanje kako će to na kraju završiti.
Ruska banka je inače, temeljem založnog prava, već preuzela 18,53 posto dionica Mercatora koji su bili u vlasništvu nizozemske tvrtke Ivice Todorića.
Već pokrenuli ovrhe u Srbiji
Sberbank, koji je Agrokor kreditirao s oko milijardu eura, već je pokrenuo dva ovršna postupka i u Srbiji na Agrokorovu imovinu, kako bi osigurao naplatu dijela duga mimo i prije zaključenja procesa nagodbe vjerovnika koji priprema izvanredni povjerenik Ante Ramljak, a u sklopu kojeg će biti dogovoreni otpisi dijela potraživanja i prodaja imovine radi naplate ostatka.
Ovrhu je Sberbank u Srbiji (zasad) pokrenuo nad udjelima Jamnice u tvrtki MG Mivela te Konzuma u tvrtki Idea, jer su te tvrtke davale jamstva za kredite Agrokoru.
Zato i jest važna vijest koju je objavila „Politika“ – a primitak rješenja su u četvrtak potvrdili u Zagrebu u Agrokorovu tornju - da je beogradski sud odbio Ramljakov zahtjev za priznavanjem postupka izvanredne uprave u Srbiji. Agrokor tamo ima većinske udjele i u Dijamantu i Frikomu, a bez sudskog priznavanja hrvatskog postupka izvanredne uprave, stare i eventualne nove ovrhe nad imovinom se pravno neće moći zaustaviti.
Naravno, Agrokor će se na odluku beogradskog suda žaliti, ali prema dosad viđenome, ne čini se da ima baš velike izglede da ju promijeni i tako omete Sberbank da si osigura naplatu iz imovine Agrokora izvan Hrvatske. (Kakvo je raspoloženje tamošnjih sudova pokazuju i odluke donijete još početkom lipnja, u vrijeme kada je Agrokor tražio novi kredit, o privremenim mjerama zabrane raspolaganja i opterećenja vlasničkih udjela Agrokora u Frikomu i Dijamantu).
Nije stoga jasno na čemu Ramljak temelji izjavu za medije da će svi vjerovnici, bez obzira gdje se nalazila imovina Agrokora, biti namireni iz ukupne imovine koju ima Agrokor, te da neće biti pojedinačnih namirenja.
Pravna bitka u Britaniji
Pravna bitka vodi se i u Britaniji, gdje je Agrokor također zatražio priznavanje postupka izvanredne uprave, a ročište za saslušanje stranaka zakazano za 3. kolovoza je odgođeno. U Londonu se sa Sberbankom već vode tri arbitražna postupka zbog nekoliko kredita odobrenih Agrokoru, o čemu je u kolovozu izvijestila izvanredna uprava.
Očito je dakle da oko nagodbe s vjerovnicima - koju optimisti očekuju do kraja godine, a prema ‘lex Agrokoru’ krajni je rok srpanj 2018. godine - treba očekivati još razne zaplete i pravne bitke, pa čak i u Hrvatskoj jer se Sberbank ne miri s načinom na koji je Ante Ramljak prije ljetne sezone dogovorio kreditni aranžman nužan za isplatu dijela potraživanja i operativno poslovanje, a u kojem je ruska banka odbila sudjelovati.