Ako se zbog dominantne javne i medijske prezentacije problema u Agrokoru mogao steći dojam da je to jedini veći problem u hrvatskom korporativnom svijetu, moramo odmah kazati kako prvi dojam vara i da postoji još nekoliko velikih gospodarskih nevolja koje su na vidiku ili koje su postale kronična “bolest” pa smo se na njih već navikli.
Dakle, uz “crnu rupu” Agrokora, postoji još niz manjih crnih rupa koje mogu itekako okrnjiti sliku hrvatskoga gospodarstva, a neki od njih mogu pritom nanijeti i izravnu štetu državnim financijama. Prvi problem koji je ovih dana iz kronične prešao u akutnu bol i tako došao pod lupu javnosti jest poslovanje Uljanika d.d. i 3. maja, a njihov slučaj je na nedavnom aktualnom satu u Hrvatskom saboru službeno otvorila Mostova zastupnica Ines Strenja Linić.
Kasne plaće
Ona je ustvrdila kako Uljanik sve više kasni u podmirenju obveza dobavljačima te da je 3. maj svom vlasniku, Uljaniku, i povezanim tvrtkama iz grupe, isplatio više od 500 milijuna kuna pozajmica, s tim da treba reći kako je 3. maj dobivao novac od države za proces restrukturiranja.
Strenja je pritom upozorila i kako vrijednost državnih jamstava za kredite Uljanika i njegovih tvrtki iznosi 900 milijuna američkih dolara, što može doći na naplatu državi ako kompanija propadne. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade, tom je prilikom kazala kako je, reagirajući na upozorenja državne revizije za protekle godine, u 3. maj uputila početkom godine porezni nadzor, koji bi trebao dati odgovor i na pitanje jesu li se subvencije riječkog škvera koristile namjenski ili je dio njih išao za financiranje Uljanika.
Uljanik - u 2016. neto gubitak od 243,2 mil. kuna
Uljanik brodogradilište je, prema podacima iz Poslovne Hrvatske, 2016. ostvario ukupni godišnji prihod u iznosu od 432,599.727 kuna, što predstavlja relativnu promjenu ukupnih prihoda od minus 328,773.296 kuna u odnosu na prethodno razdoblje. Godine 2016. ostvario je neto gubitak u iznosu od 243,201.036 kuna, dok je ostvarena neto marža iznosila -56,22%. U 2016. je broj zaposlenih bio 1714.
Izvješća “Hrvatske brodogradnje - Jadranbroda” govore, pak, kako kašnjenje u izvršenju ugovora u prosjeku u tim brodogradilištima iznosi osam mjeseci, a među glavnim razlozima za kašnjenje jest nedostatak pravodobnog financiranja. Gianni Rossanda, predsjednik uprave Uljanik Grupe, ustvrdio je da je dio prihoda 3. maja “izvan programa restrukturiranja” korišten za pozajmice unutar sustava jer je, kako je rekao, “3. maj integriran unutar sustava i problemi u sustavu značili bi i probleme u samom 3. maju”. On je istaknuo i kako će se u sklopu programa restrukturiranja pokušati dokapitalizirati tvrtku, smanjiti kapacitete i koncentrirati se isključivo na visokosofisticirane brodove koji će im dati opstojnost na tržištu, uz diverzifikaciju djelatnosti te da neće doći do otpuštanja radnika osim putem “sustavnog upravljanja dobnim odlascima, prekvalifikacijama, promjenom modela organizacije te smanjenjem kooperacije”.
Stala dokapitalizacija
Problem dokapitalizacije muči i Đuru Đakovića, čiji je predsjednik uprave Tomislav Mazal, nakon neuspješnog postupka prikupljanja kapitala, izjavio kako je toj kompaniji i dalje nužna dokapitalizacija, o čemu će odlučivati glavna skupština, te da “vjeruje da interesa za dokapitalizaciju ima i kako, uz tvrtku Crni čelik, ima i drugih zainteresiranih”.
Naime, uprava Đure Đakovića je nedavno zaustavila postupak povećanja temeljnog kapitala, jer je u predviđenom roku za upis novih dionica upisano manje od 12,5 milijuna dionica pa nije postignut prag uspješnosti izdanja. “U razdoblju upisa, koje je završilo 27. listopada, zaprimljene su upisnice ulagatelja na ukupni iznos od 256,56 milijuna kuna, od čega je uplaćeno samo 6,56 milijuna kuna, a preostali iznos nije bio vidljiv na transakcijskom računu iz javnog poziva na upis novih dionica”, naveli su tada iz slavonskobrodske kompanije.
Đuro Đaković - ukupni prihodi 9% manji nego lani
Đuro Đaković je u financijskom izvješću za prvih devet mjeseci ove godine objavio kako je imao gubitak u poslovanju od 11,7 milijuna kuna. Ukupni prihodi grupacije u devet mjeseci iznosili su 405,9 milijuna kuna, što je 9,34 posto manje nego u istom razdoblju lani, a ukupni rashodi smanjeni su za 8,85 posto, na 417,7 milijuna kuna. Zaposlen je 991 radnik.
Podsjetimo, iza zagrebačke tvrtke Crni čelik d.o.o. stoje inozemni investitori iz Kanade i Kuvajta, a navodno se njihovom ulasku u tvrtku protivi dio Vlade i HDZ-a. Kako se moglo doznati, iz te tvrtke su pokušali pojasniti kako nisu stigli uplatiti novac zbog određenih tehničkih bankarskih problema, ali ako su uistinu ozbiljan ulagač, onda će to moći napraviti u sljedećem “krugu”, naravno, bude li politika imala sluha za to. Mazal unatoč svemu naglašava da Đuro Đaković grupa nastavlja normalno poslovati, ugovaraju se novi poslovi te u posljednje dvije-tri godine bilježe pozitivne pomake u poslovanju, ali je jasno da bez dokapitalizacije nema dugoročne stabilnosti kompanije.
Stari problemi
Dokapitalizacijske muke kronično muče i kutinsku Petrokemiju, koja je do sada spržila stotine milijuna eura državnog novca zbog toga što se na vrijeme nije htjelo prihvatiti ulazak privatnih investitora. Uprava Petrokemije je, tako, opet sazvala za 11. prosinca izvanrednu glavnu skupštinu na kojoj će dioničarima predložiti povećanje temeljnog kapitala za 450 milijuna kuna.
“Uspješnim i promptnim dovršetkom povećanja temeljnog kapitala nedvojbeno bi se stvorili preduvjeti i prikupila novčana sredstva za razvoj nove investicije i poboljšanje postojeće tehnologije i poboljšala tekuća likvidnost”, poručila je uprava, dodajući da bi se time stvorili i pozitivni efekti za nastavak i poslovanje tvrtke, a problem je što se s time kasni najmanje pet godina.
Petrokemija - kapital i rezerve u minusu 72 mil. kuna
Petrokemija je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila ukupne prihode od 1,45 mlrd. kuna, 0,9% manje nego u istom razdoblju lani, gubitak tvrtke u tom je razdoblju 119,5 mil. kuna, a u istom razdoblju lani minus je bio na razini od 29,7 mil. kuna. Na dan 30. rujna 2017. kapital i rezerve bili su u minusu od 72,6 mil. kuna. Tvrtka zapošljava 1573 radnika, s tim da u Grupi Petrokemija radi 1711 radnika.
Tvrtka je izvijestila i da je zaprimila obvezujuće ponude nekoliko zainteresiranih ponuđača za dokapitalizaciju, koje su dostavljene u Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) i Ministarstvo državne imovine na daljnji postupak. Neslužbene informacije su govorile o 11 zainteresiranih ponuđača za dokapitalizaciju kutinske tvrtke, pri čemu se spominju i austrijski Borealis, poljska grupa Azoty, hrvatske kompanije PPD i Ina, pakistanska grupacija Fatima, EBRD i nekoliko fondova.
U srijedu je stigla informacija da su Poljaci odustali, a u PPD-u smo doznali da su interes izgubili i Slovaci.
Predsjednik uprave Uljanika d.d. o situaciji u kojoj se nalazi pulska tvrtka: 'Nije istina da bi 10.000 ljudi moglo ostati bez posla kad nas ima 6.500'
Pulsko brodogradilište Uljanik d.d. u kratkom roku kreće u restrukturiranje, a konačni efekt očekuje se u roku od dvije godine. To je ujedno i jedino hrvatsko brodogradilište koje nije prošlo restrukturiranje. Čuli smo to od predsjednika Uprave Uljanika d.d. (Grupe) Giannija Rossande koji je početkom tjedna nadležnim institucijama na razgovoru prezentirao perspektive pulskog Uljanika i riječkog 3. maja, koji posluju unutar te grupe, gdje je iznio program restrukturiranja pulskog brodogradilišta. Rezultat je to medijske prašine oko te tvrtke koju je prošli tjedan podignula saborska zastupnica Mosta Ines Strenja Linić, istaknuvši kako 3. maj ima velika dugovanja prema kooperantima te je Uljanik grupu usporedila s Agrokorom.
- Planirali smo do kraja godine završiti restrukturiranje 3. maja, a onda početi s restrukturiranjem Uljanika. Ovo nas je požurilo, nažalost i nepotrebno poremetilo odnose s nekim dobavljačima, s nekim bankama te samim naručiteljima koji sada čekaju razvoj događaja - rekao je Rossanda. Naime, Uljanik je bio pred ugovaranjem još jednog broda, ali sad je to na čekanju.
Nije htio spomenuti hoće li se država uključiti. Ali, poznato je iz iskustva da će, ako bude tako, program restrukturiranja morati dobiti zeleno svjetlo Europske komisije.
Istaknuo je kako je Strenja Linić krenula s podacima u javnost koji su samo jednim dijelom točni, i to u vezi s dugovanjima. Krajem rujna cijela Grupa imala je više od pola milijarde kratkoročnih obveza prema dobavljačima i kooperantima.
- Redovito na burzi objavljujemo bilancu 3. maja i Uljanika d.d. te bilancu Grupe. Potpuno su krive informacije kojima nas se uspoređuje s Agrokorom. Netočno je da smo koristili mjenice na način kako je koristio Agrokor. Također je netočna informacija da je ugroženo deset tisuća radnih mjesta kad nas sa svim kooperantima i strancima ima 6500. Isto tako, i u Puli i u Rijeci, u oba brodogradilišta trenutačno imamu punu zaposlenost do kolovoza iduće godine - tvrdi Rossanda.
Posljednji brod koji je trenutačno u knjizi narudžbi, trebao bi biti isporučen do listopada 2019. godine. U međuvremenu očekuju ugovaranje novih brodova koji su, tvrdi Uprava, zbog ove situacije odgođeni.
U budućnosti će se Uljanik grupa u potpunosti i isključivo fokusirati prema najsloženijim nišama u brodogradnji, odnosno proizvodnji visokosofisticiranih brodova i kruzera, što, tvrdi, olakšava pritisak kod evidentnog nedostatka kvalificirane stručne radne snage.
- Imamo namjeru redefinirati kapacitete, dakle ići ćemo na manji broj jedinica koje bi bile visokosofisticirane. Na taj ćemo način izbalansirati situaciju s radnom snagom jer, nažalost, danas nema dovoljno kompetentne radne snage na tržištu. To ne znači da ćemo krenuti s nekontroliranim otpuštanjem, nego ćemo dio radne snage prekvalificirati, jedan će dio ići u prijevremenu mirovinu te će biti manje kooperanata i stranaca - najavio je Rossanda.
Dodao je da će povećati razinu stručnosti kadra koji će biti bolje plaćen, ali i povećanje broja inženjera i specijaliziranih stručnjaka od kojih će se tražiti dodatne kompetencije. S restrukturiranjem kadrova krenut će sredinom iduće godine. Rossanda je naveo da bi u cijelu priču trebao ući i strateški partner. Trenutačno se vode razgovori s više njih, i domaćih i stranih.
- Nekoliko je zainteresiranih i čim budemo imali prvi odgovor, izaći ćemo s tim u javnost - zaključio je čelnik Uljanik grupe.
Inače, u Uljaniku su početkom tjedna isplatili samo pola plaće za listopad, dok je jedino u 3. maju isplaćena puna plaća. Rossanda ističe da će ostatak plaće biti isplaćen do kraja tjedna.
- Formalno-pravna obveza prema kolektivnom ugovoru za isplatu plaća je 15. u mjesecu, dakle kasnit ćemo dva dana. Ta je odluka donesena kako bismo podmirili dio dugovanja kooperantima i dobavljačima. Međutim, to nije nikakva posebna novost s obzirom na složenost našeg poslovanja - zaključio je Rossanda. (Barbara Ban)