Već početkom veljače prvi kontingent tesara i zidara Radnika, njih 30-ak, otići će na gradilište u Stuttgart, na kojem će radiiti za mjesečnu neto plaću od 17.000 kuna. Osim 'čiste' plaće, radnicima su plaćeni i doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, kao i smještaj. Interes je velik, kaže nam Mirko Habijanec, predsjednik Uprave Radnika iz Križevaca, koji je ovih dana objavio oglas u kojem traži radnike za rad u Njemačkoj.
- To su normalne plaće kvalificiranih radnika - tesara i zidara, u Njemačkoj. Kreću se u rasponu od 2300 do 2600 eura, a radnicima se osigurava i smještaj. Takvi su njemački propisi i mi ne možemo raditi drukčije. Plaće se isplaćuju na vrijeme i na račun, nema prijave na minimalac i isplate ostatka na ruke - kaže nam Habijanec.
Nakon što put Njemačke ode prva skupina od 30-ak tesara i zidara, novih gastarbajtera, već početkom ožujka u tu bi zemlju trebala ići nova skupina od 30 do 40 ljudi. Radnik, naime, širi svoje poslovanje u Njemačkoj, u kojoj već radi 120 zaposlenika te tvrtke. Neki od ugovora za građevinske radove na području glavnoga grada Baden-Württemberga već su sklopljeni, dok se drugi finaliziraju, kaže nam Habijanec.
Pritom ističe kako nema većih problema s nalaženjem radne snage za svoja gradilišta u Njemačkoj. O tome, dodaje, svjedoči i velik interes radnika. Jasno, veliku ulogu u tome ima visina plaće koju nudi.
- Plaće ljudi u proizvodnji u Njemačkoj su veće od onih koje imaju činovnici - ističe Habijanec.
Ipak, priznaje, sve bi išlo puno lakše kada bi Hrvatska s Bosnom i Hercegovinom sklopila bilateralni ugovor, koji bi omogućavao hrvatskim tvrtkama da diljem EU zapošljavaju i radnu snagu iz te zemlje. Zasad, naime, tu mogućnost imaju samo nositelji hrvatskih putovnica iz BiH, a radne snage iz tog korpusa sve je manje. Valja voditi računa da se potražnja za radnom snagom u građevini događa u situaciji opće demografske katastrofe u Hrvatskoj i izraženog manjka radne snage u nizu djelatnosti, među kojima je posebno pogođeno graditeljstvo.
- Naravno da imamo problema s radnom snagom u Hrvatskoj. Školski sustav je loš, tu su zakazale i država i županije i malo se ljudi školuje za majstorska zanimanja. No, problem su i male plaće - ocjenjuje Habijanec, koji je i predsjednik HUP-ove Udruge poduzetnika u graditeljstvu.
Dodaje kako njegovi zaposlenici u Hrvatskoj imaju neto plaće u visini 6000 do 9000 kuna. Na minimalnim plaćama ne može se graditi standard ljudi, ističe Habijanec.