Dionice građevinskih kompanija i jučer su bile zvijezde Zagrebačke burze - rast cijena tijekom dana se nastavio, ali je na kraju trgovanja taj trend zaustavljen. Jedina dionica koja je završila u plusu bila je Ingrina - s rastom od 4,17 posto i prometom od 1,7 milijuna kuna. Dionica Instituta IGH zabilježila je pad od 3,89 posto uz promet od 943,9 tisuća kuna, Hidroelektrina pad od 6,39 posto uz promet od 237,1 tisuću kuna, Viaduktova pad od 5,1 posto uz promet od 1,6 milijuna kuna, a dionica Dalekovoda također pad od pet posto uz promet od 2,6 milijuna kuna.
Uzgred, dionicama Dalekovoda ostvaren je veći promet nego Valamarovima. Slijedom toga, pitanja koja su jučer najviše intrigirala sudionike tržišta kapitala bila su: tko kupuje te dionice, zašto i koliko je, zapravo, opravdan rast cijena? Teorija je više.
"Ovce kupuju!" slikovito je i podrugljivo uzviknuo jedan biznismen iz jedne od jučerašnjih perjanica kad smo ga upitali zašto strelovito raste dionica tvrtke kojoj je na čelu. Prema njegovu mišljenju, vrijednosnice kupuju mali investitori, koji čitaju vijesti koje kažu da građevinski sektor raste pa su se, slijedom toga, opet okrenuli šopingu na burzi. Kad je prije nekog vremena pogledao u knjigu dionica, nije vidio, kako tvrdi, neka nova velika imena, nego imena običnih ljudi. Ono što se ovih dana kupuje, SKDD će proknjižiti tek krajem tjedna.
Prema jednom drugom objašnjenju, možda netko i raspolaže kakvom insajderskom informacijom o nekom "dealu" na vidiku, a to zamagljuje kupujući dionice cijelog sektora jer, kako ističe jedan stari igrač na burzi, ipak nije riječ o tako velikim iznosima. No, fond menadžeri to energično demantiraju, pojašnjavajući kako su oni previše regulirani i paze na pomake u cijenama.
Ipak, činjenica je, kako se može čuti u razgovorima s brokerima, da se opet polako budi interes za tržište kapitala.
Depoziti se u bankama, objašnjavaju igrači na burzi, zbog niskih kamatnih stopa, odnosno malog prinosa, prelijevaju u druge klase industrije, a to su dionice i nekretnine, bilo kroz fondove, bilo kroz nekretnine. Građevinarstvo je ciklička djelatnost, nastavljaju, koja je u uskoj korelaciji s rastom gospodarstva, pa zbog većeg obujma građevinskih radova i vrijednosti građevinskih dozvola raste i sektor. Usto, podsjećaju i najavljen je investicijski ciklus u hotelijerstvu.
Veći interes građana potvrđuju i fond menadžeri. Nekim društvima za upravljanje investicijskim fondovima, prema neslužbenim informacijama, imovina raste i milijun kuna dnevno.
U ZB Investu, društvu za upravljanje investicijskim fondovima, imaju slična iskustva.
- Pozitivni trendovi u domaćem gospodarstvu, ali i globalno, u kombinaciji s niskim prinosima na konzervativne oblike ulaganja, poput štednje kroz depozite, potaknuli su optimizam i interes među domaćim investitorima. Kada je gospodarstvo u fazi rasta, najveći pozitivan efekt prisutan je u cikličkim sektorima kao što su građevinski ili financijski. Toga su svjesni i investitori, koji najveću pozornost posvećuju upravo dionicama tih sektora - objašnjava razloge rasta sektora predsjednik Uprave Hrvoje Krstulović.
Ipak, nastavlja, za svaku dionicu pojedinačno trebalo bi usporediti njezinu procijenjenu fundamentalnu vrijednost u odnosu na trenutnu vrijednost na burzi, pa onda donositi zaključke o opravdanosti trenutnih cjenovnih razina. Razine cijena ovise o potencijalnim prihodima, a pogotovo o očekivanju novih prihoda s obzirom na rastući trend u gospodarstvu.
No, iskusni igrači na burzi u ovoj euforiji podsjećaju da neke od tih građevinskih tvrtki još nisu završile procese predstečajnih nagodbi te da prostora za rad tome još ima.