Na upravo održanom Noćnjaku manifestaciji maslinara i uljara, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Tomislav Tolušić izjavio je da uskoro kreće natječaj u kojem je za gradnju novih uljara rezervirano 10 milijuna eura.
Kazao je da postoji niz mjera u aktualnom Programu ruralnog razvoja na koje maslinari mogu aplicirati. Od ulaganja u modernizaciju i povećanje kapaciteta, investiranja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti, mogu dobiti sredstva kao mali ili mladi poljoprivrednici, za obnovu proizvodnih potencijala, preko okolišnih i ekoloških potpora do ugovaranja polica osiguranja.
Modernizacija postojećih uljara
Međutim, dio vlasnika uljara i maslinari nisu sigurni da je izgradnja novih uljara najsretnije rješenje. Skloniji su tome da se taj novac uloži u modernizaciju postojećih uljara. Direktor i suvlasnik najveće hrvatske uljare Bilaja iz Marine, isto se čudi takvoj odluci. Podsjetimo, prema zadnjim dostupnim informacijama u Hrvatskoj ima 181 uljara i one su ravnomjerno raspoređene tako da, iako sezonskog karaktera, prerada ploda masline uglavnom se može obaviti na vrijeme.
„Ovo što je ministar izjavio nije najsretnije rješenje, jer mi imamo dostatan broj uljara za preradu ploda masline. One rade nekoliko mjeseci sezonski i veći dio godine ne rade, jer nema berbe. Bio bih sretniji kada bi se ta sredstva izdvojila za modernizaciju postojećih uljara, jer je dio uljara zastario i ima staru tehnologiju. Naše, odnosno uljare Bilaje, su moderne tako da mi od toga ne bi imao koristi. Zato ne znam čemu vodi izgradnja novih uljara. Može se dogoditi da svi vlasnici uljara postanemo nekonkurentni jer kada nas bude previše nitko neće imati dovoljno posla.Razgovarao sam s kolegama i mogu reći da su i oni sličnog mišljenja kao ja.“, ističe Ivica Miljak direktor uljare Bilaja iz Marine. Miljak već neko vrijeme koji također misli povećati kapacitet.
Bilaja ima dva proizvodna pogona u kojima prerađuje masline. Prvi je otvoren 2003. godine u mjestu Najevi, a drugi pogon koji ima dvije proizvodne linije otvoren je 2007 u Svincima. Uljara u Najevima ima kapacitet prerade četiri tone na sat, dok pogon u Svincima ima dvostruko veći kapacitet prerade- osam tona na sat.
Značaj maslinarstva
U sektoru poljoprivrede RH maslinarstvo je prepoznato kao vrlo važna strateška grana, ali Tolušić kaže da je još važniji gospodarski značaj koji ima u gotovo svim županijama u priobalnom području.
„Potrudili smo se da maslinarstvom ostane među strateškim proizvodnjama, i to u skupini kategoriziranoj kao iznimno osjetljivi sektori. Tu smo odluku već ugradili u IAKS pravilnik za 2018. godinu , a bit će i u novom Zakonu o poljoprivredi čija je izrada u tijeku. Poticaji za proizvedeno i prodano djevičansko i ekstra djevičansko maslinovo ulje, ne ukidaju se, nego ostaju i dalje.
Minimalna količina ulja za koju se potpora isplaćuje je 50 litara, a maksimalni iznos je 10 kuna za litru. S obzirom na to da je maslinarstvo u EU kategorizirano kao industrija dok kod nas dominira proizvodnja na OPG-ovima, ovdje nam pravila Europske Komisije idu na ruku uz uvjet, naravno, da u državnom proračunu ima novca. Riječ je o de-minimis potpori, maksimalni iznos po korisniku tijekom razdoblja od tri fiskalne godine može biti do 200.000 eura.“, ističe Tolušić.
U 2016. proizvedeno 31.183 tone maslina
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku površina pod maslinicima u 2016. iznosila je svega 18.184 hektara.
Te godine je proizvedeno 31.183 tone maslina, odnosno oko 35.000 hektolitara maslinovog ulja. Domaća proizvodnja maslinovog ulja pokrije tek 40-50 posto tržišne potražnje, pa se u prosjeku godišnje uveze 4-5 tisuća tona maslinovog ulja. Izvoz je iznosio oko 215 tona u vrijednosti Maslinarstvom se bavi 21.630 poljoprivrednih gospodarstva, a njih čak 16.673 ima manje od 0,5 ha. Prosječna površina je tek 0,81 hektara dok samo 573 proizvođača ima više od 3 hektara.
U 2016. za proizvodnju i prodaju ulja isplaćeno je nešto više od 7,76 milijuna kuna, potporu je dobio 1001 proizvođač, oko 80 posto iznosa otišlo je maslinarima u Istri i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Većina stabala maslina ili oko 96 posto u vlasništvu je obiteljskih gospodarstava, a jedan maslinar u prosjeku održava preko 100 stabala maslina.
Prosječna potrošnja u RH 1,5 litara
U Hrvatskoj je 1,5 litara prosječna potrošnja maslinovog ulja po članu domaćinstva, ili dvije litre kada se uključi i ugostiteljstvo. Usporedbe radi 20 litara potrošnja po glavi stanovnika je u Grčkoj dok je 11 litara potrošnja po glavi stanovnika u Španjolska i Italiji