Ministar Tomislav Tolušić najavio

UVODI SE NOVI MODEL KREDITA ZA MLADE POLJOPRIVREDNIKE Kamate 0,5 do 1 posto uz državno jamstvo, čeka se odobrenje Europske komisije

Srđan Vrančić / HANZA MEDIA

Tomislav Tolušić

Zakon o OPG-ovima, Zakon o poljoprivrednom zemljištu i sve što ova Vlada radi, ide u smjeru zadržavanja mladih na selu. Zakon o OPG-ovima je pisan za prave poljoprivrednike, a ne za banke. Više se neće moći dogoditi da banka nekome tko živi od poljoprivrede uzme resurse - štalu, stoku i strojeve. Imamo i modele kako financirati OPG-ove i s bankama ne bi trebalo biti problema. Radimo na modelu kreditiranja mladih i malih poljoprivrednika uz kredite od 0,5 do 1 posto kamata uz 90 posto jamstvo države. S takvim kreditima moglo bi se krenuti od početka iduće godine, najkasnije na proljeće.

Ove dvije novosti u nedjeljnom je Dnevniku HTV-a predstavio ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Zakon o OPG-ovima već je upućen u saborsku proceduru, a najvažnija novost je što, kako se navodi, “omogućava da proizvodni resursi OPG-a koji su neophodni za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i koji su glavni izvor sredstava za život budu zaštićeni od ovrhe kao imovina nužna za obiteljski život i stanovanje”.

Novi model kreditiranja proizvođača s niskim kamatama dosad je bio spominjan kao uspostava financijskih instrumenata u okviru Programa ruralnog razvoja RH.

- Ministarstvo poljoprivrede intenzivno radi na zadovoljenju svih tehničko-pravnih preduvjeta tako da ovi inovativni financijski proizvodi (krediti, garancije i sl.) postanu dostupni hrvatskim poljoprivrednicima već početkom 2018. godine te da budu istovjetni ili čak povoljniji u odnosu na druge ESI fondove. Cilj Ministarstva poljoprivrede je olakšati administrativni teret poljoprivrednicima kako bi investirali u svoja poljoprivredna gospodarstva, što je već vidljivo kroz nove procedure u okviru posljednjih natječaja za Mjeru 4 Programa ruralnog razvoja. Iz tog razloga želimo uspostaviti takve financijske proizvode koji će minimalnim iznosom kamata od 0,5 do 1,5%, sniženom vrijednošću osiguranja i povećanim iznosom garancije (do 90%) potaknuti poljoprivrednike koji trenutno ni na koji način ne mogu pristupiti financijskom tržištu (koji u uvjetima kamata od 4 do 6% ne mogu dobiti kredit u nijednoj banci) - na zatvaranje financijske konstrukcije koja će im omogućiti prijavu na mjere ruralnog razvoja, navode iz Ministarstva.

Kako bi se ti mehanizmi pokrenuli, Ministarstvo će ipak morati zatražiti odobrenje od Europske komisije.

- S obzirom na to da financijski instrumenti nisu uopće bili opisani u Programu ruralnog razvoja RH, novo vodstvo Ministarstva poljoprivrede zahtijeva njihovo uvođenje i traži od Europske komisije izmjenu Programa. Temeljni preduvjet za uspostavu financijskih instrumenata u sklopu Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. - 2020. je provedba ex ante procjene sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 1303/2013. koja će identificirati i opisati postojanje tržišnih nedostataka, neoptimalnih investicijskih situacija, identificirati razinu potrebe za javnim investicijama te definirati i ocijeniti odredbe koje se odnose na provedbu financijskih instrumenata, navode iz Ministarstva.

Ta ex ante procjena (kontrola koja prethodi odobrenju svake platne transakcije koja se sastoji od pokretanja transakcije i provjere je li transakcija zakonita i pravilna) trebala bi dati Ministarstvu poljoprivrede opcije za uspostavu financijskih instrumenata i definirati prioritete za dodjelu javnih sredstava u skladu s Programom ruralnog razvoja RH i njegovim glavnim ciljevima.

- S obzirom na dosadašnja iskustva u provedbi financijskih instrumenata u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, gdje su prvo uspostavljena dva proizvoda (mikro i mali zajmovi), a nakon toga i drugi (garancije te krediti za rast i razvoj), razumno je za očekivati da ćemo vrlo slične proizvode i po sličnim uvjetima imati i u sklopu Programa ruralnog razvoja RH, zaključuju iz Ministarstva.

Izdvajamo