U hotelu Esplanade održana je konferencija "Nova hrvatska energetska strategija" u organizaciji Hanza Medije i PwC-a. Na konferenciji se vodila rasprava o donošenju novog strateškog dokumenta energetskog razvoja Hrvatske, kao i o ključnim aspektima energetske budućnosti iz perspektive glavnih aktera koji rade na tom području.
Pogledajte video s konferencije u hotelu Esplanade:
Uz prisutstvo 200 sudionika, predstavnika ključnih državnih institucija, domaćih kompanija i ostalih dionika, uvodni govor održala je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.
Sudionike je pozdravio Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, naglasivši kako je energetska strategija ključna strategija svakog društva, a njena izrada zahtjevan posao. Ova konferencija, rekao je, početak je angažmana Hanza Medije u izradi nove energetske budućnosti.
Na fotografiji: glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.
Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović pozdravio je sve u ime premijera Andreja Plenkovića i Vlade RH:
- Hrvatska kreće u zaokret u energetskoj politici. Moramo odlučiti koji sustav ćemo primijeniti u našoj državi, omogućiti sigurnost opsrkbe prema cjenovnim mogućnostima sukladno zaštiti okoliša. U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike planiramo siguran razvoj energetske politike i prometnog sektora. Dogodile su se značajne promjene u Europskoj uniji u području energetike: imamo europske ciljeve 20-20-20, u listopadu 2016. na snagu je stupio Pariški sporazum, a dogodile su se i promjene u američkoj administraciji. Unatoč tome, Hrvatska treba biti fokusurana na svoje ciljeve putem strateških dokumenata kao što je niskougljična strategija. To treba učiniti hrabrim koracima kao što su razvoj neiskorištenih potencijala i obnovljivih izvora energije (ne samo vjetra, već i energije sunca koja je zanemarena, što je neobično za mediteransku zemlju poput Hrvatske) i financijski zdravog sustava poticanja. Tu su i projekti na europskoj energetskoj karti poput LNG terminala na Krku, plutajućeg terminala koji je prihvaćen od strane Vlade RH koji omogućava sigurnost opskrbe i alternativna rješene. Putem jadranskojonskog plinovoda možemo diverzificirati izvore, a tu je i veliki nacionalni projekt o korištenju Save, tzv. Zagreb na Savi, koji omogućava zaštitu od poplave, poticanje turizma, reguliranje vodotoka, ali ima i energetski aspekt. U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike želimo ekološki održiv energetski sustav RH uz korištenje ljudskih potencijala i ekspertize - naglasio je ministar Dobrović.
Uvodni govor održala je Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske. Njezin govor donosimo vam u cijelosti:
Na fotografiji: Kolinda Grabar Kitarović, Marijan Hanžeković.
- Poštovane dame i gospodo, cijenjeni uzvanici, srdačno vas pozdravljam. Zadovoljstvo mi je što se mogu obratiti ovome, u današnjim okolnostima, rekla bih, potrebnom i važnom skupu. Jer kada govorimo o energetici – govorimo o području ključnom za gospodarski rast i društveni razvoj, u kojem moramo razriješiti niz postojećih loših rješenja, posebno u segmentu sigurnosti opskrbe energijom.
Mislim kako se svi možemo složiti kako u razdoblju što je pred nama moramo pokazati više spremnosti i odlučnosti u stvaranju dobro osmišljene i ambiciozne energetske politike - politike koja će, prije svega, dati odgovore na izazove pred nama, uvažiti realnosti sve bržih i intenzivnijih promjena te u cijelosti valorizirati naše razvojne potencijale. No, kako to učiniti? Koji su ključni izazovi pred nama? I kakva bi nova energetska strategija morala biti? – pitanja su na koja ću pokušati odgovoriti kroz pet smjernica:
Prvo, hrvatska energetska politika morala bi dinamičnije i konzistentnije pratiti i primjenjivati zahtjeve europske energetske politike. Hrvatskoj nedostaju ključni strateški dokumenti za razdoblje do 2050. Postojeći dokumenti nisu aktualni, ne sagledavaju razdoblje nakon 2020. i ne nude rješenja za aktualne, ali ni za predvidive probleme.
Drugo, hrvatska energetska strategija morala bi uvažiti promjene koje donosi velika tranzicija energetskog sektora, od ugljičnog prema niskougljičnom. Ti procesi duboko mijenjaju odnose u energetici, potiču tehnološki razvoj i industrijalizaciju. Dobro osmišljena i ambiciozna energetska politika prepoznat će ove promjene i iskoristiti ih za napredak i razvoj ne samo energetike nego gospodarstva u cjelini.
Treće, hrvatska energetska strategija mora predvidjeti ključne energetske projekte u koje će se investirati. Ako se ne varam, zajednički nazivnik svih naših hidroelektrana, izuzevši HE Lešće, jest starost postrojenja. Strategijom se, također, moraju dokinuti lutanja u integraciji obnovljivih izvora energije, sustavno razmotriti njihova primjena u proizvodnji toplinske i rashladne energije te unijeti korjenite promjene u sektor biogoriva.
Četvrto, strategija bi morala prepoznati važnost povezivanja hrvatskog plinskog sustava s istočnim susjedstvom (Srbija, BiH). Isto tako, za energetsku sigurnost Hrvatske i srednje Europe od posebnog je interesa izgradnja jadransko-jonskog plinovoda i povezivanje s plinovodnim sustavom TAP. U tom kontekstu, vjerujem kako će nova hrvatska energetska strategija predvidjeti (za Hrvatsku) najprihvatljiviju opciju i model izgradnje LNG-terminala.
Peto i posljednje, ali i prilično važno: strategija bi morala prepoznati kako nam članstvo u Europskoj uniji omogućava bolje iskorištenje geostrateškog položaja. U tom smislu je važno geostrateški položaj države staviti u funkciju energetskog razvoja Europske unije, što od početka mandata zagovaram kroz Inicijativu triju mora i to u još širem kontekstu.
Inicijativa triju mora, koju zastupam zajedno s predsjednikom Republike Poljske, s jedne strane respektira činjenicu da je energetska infrastruktura u Europi uglavnom izgrađena u smjeru istok – zapad. No, s druge strane, Inicijativa upućuje na potrebu izgradnje i uvezivanja energetske infrastrukture u smjeru sjever – jug, za koju se, u cilju sigurnosti i diversifikacije opskrbe energentima, već zauzima i Višegradska skupina. I to u tako važnom području kao što je energetika.
Podsjetit ću vas na događaje unatrag nekoliko godina, točnije tijekom zima 2006. i 2009. kada su građanima i gospodarstvima pojedinih europskih država bile uvedene redukcije plina. Inicijativa triju mora zagovara energetske projekte koji bi takve događaje dokinuli zauvijek.
Inicijativa, u kontekstu europske politike energetske sigurnosti, respektira i važnost diverzifikacije opskrbe energijom i rizike prevelike ovisnosti pojedinih država o uvozu energije iz jednog dobavnog pravca. Stoga Inicijativa nudi dodatne kapacitete za ukapljeni plin u Poljskoj i u Hrvatskoj. Njihovim povezivanjem bi se zauvijek dokinula neizvjesnost i nesigurnost za Baltik i kompletan srednjoeuropski prostor.
Kako bismo realizirali sve navedene ciljeve i odgovorili na sva postavljena pitanja, moramo se riješiti jednog problema s kojim smo suočeni već jedno duže vrijeme. Problema zakočenosti sustava i nemogućnosti donošenja odluka. Borba protiv korupcije bila nam je nužna i potrebno ju je sustavno i dalje provoditi. Nedostaju nam jasno postavljeni kriteriji, procedure, pravila ponašanja, pa i postavljeni ciljevi i strategije, na svim razinama. Takav prazan prostor prepušten je špekulacijama, izrazito naglašenom neargumentiranom i populističkom nastupu interesnih skupina. To je stvorilo klimu u društvu koja nas koči u donošenju odluka i dovodi do opetovanog propuštanja pozitivnih prilika za Republiku Hrvatsku. Taj se krug opstrukcije treba prekinuti kako bi se svi u državi, od dužnosnika do namještenika, trebali prestati bojati odrađivati svoj posao i donositi odluke o svojim svakodnevnim zadacima i aktivnostima.
O ovome ovisi i pravovremeno donošenje i provođenje nove hrvatske energetske strategije i svih relevantnih povezanih projekata. Dame i gospodo, duboko vjerujem, a sigurna sam da i vi dijelite moje uvjerenje: da u ujedinjenoj Europi ni u jednoj državi ne smiju biti uskraćene prednosti povezane sa sigurnošću opskrbe energentima.
Europa mora biti zajednica sigurnih, prosperitetnih i neovisnih država, u svakom pogledu i u svakom njenom dijelu. Hrvatska će stoga nastaviti s politikom zalaganja za jačanje europskog projekta i smanjivanje razvojnog jaza između starih i novih članica Europske unije. Hrvatska će nastaviti pratiti i poticati sve projekte koji pridonose čvršćem povezivanju europskog sjevera i juga i to u području gospodarstva, ulaganja, poslovanja, prometnog i energetskog povezivanja, u čemu i sama nalazi svoj interes i u čemu može dati svoj veliki doprinos.
Poštovane dame i gospodo, zahvaljujem vam na pažnji kojom ste pratili ovo izlaganje. Želim vam uspješan nastavak rada.
U nastavku je govor održao Giorgio Biscardini, PWC. Istaknuo je kako će do 2020. postojati visoka potreba za ukapljenim prirodnim plinom, kao i da će se smanjiti ovisnost o ruskoj opskrbi. Ugljen i nuklearna energija sve će se manje koristiti, no i dalje će biti glavni energent u opskrbi:
- Vodeće zemlje kao što su SAD, Rusija, Kina i Ujedinjeni Arapski Emirati imaju jasnu energetsku strategiju, dok je strategija europskih zemalja još ju izradi. Do 2030. cilj EU je smanjiti emisiju štetnih plinova za 40 posto te koristiti obnovljive izvore energije u razmjeru od 27 posto. Nova energetska strategija Hrvatske mora se temeljiti na definiranju uloge plina i ugljena i smanjenu domaće proizvodnje. Treba se diverzificirati izvori, razmisliti o uvođenju LNG terminala. Rješiti problem upravljanja nad INA-om ili je razvijati kao dio globalne naftne kompanije. Treba odlučiti hoće li se HEP komercijalizirati ili održati pod državnom kontrolom.
Prva panel diskusija - U potrazi za idealnim energetskim miksom budućnosti
Pitanje: Energetska strategija je politički dokument i dijelom definirana međunarodnim obavezama. Već ste naznačili određene agende, no kada će strategija krenuti, koje su osnovne postavke? Da li od nekih energenata odustajemo ili dajemo prioritet?
Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i energetike:
Energetska strategija je u izradi. Izrada smjernica čini dobar dio toga posla, moramo se uhvatiti s izazovima novog vremena, a to je prvenstveno potreba zaštite okoliša. Kao europska zemlja želimo jačanje obnovljivih izvora energije i na njoj zbog geostrateškog položaja može graditi svoju strategiju. Mi možemo biti lider u Europi u jačanju tog sektora. Do tranzicije u niskougljično ili bezugljično doba premosnica će moći biti plin.
Pitanje: Što vi želite i trebate od nove strategije? Imate li vi projekte koje čekaju stategiju?
Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a:
Dokumenti i stručno osoblje HEP će pomoći u izradi strategije. Mi imamo termoelektranu Plomin u koju ulažemo i smanjujemo štetne emisije, što može biti primjer dobre prakse. Mi imamo projekte u koje smo sigurni da će biti u skladu sa strategijom poput revitalizacije hidroelektrana u kojoj smo uložiti 3,5 mlrd kuna.
Pitanje: Plin se nameće kao prijelazno gorivo. Iz perspektive Ine to je dobra i loša vijest.
Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine:
Mi moramo gledati na sve proizvode s istom težinom. Kada sam pričao s vodećim naftašima prije desetak godina, oni su rekli da to nije budućnost, ali ipak je bila. Mi smo tradicionalni i još imamo puno toga za raditi do korištenja obnovljivih izvora. U Hrvatskoj potrošnja za naftom je pala za nekoliko posto, a za plinom za trećinu. Imamo dobru suradnju s Vladom i investiramo u puno toga.
Na fotografiji: predsjednik Uprave INA-e Zoltan Aldott.
Pitanje: Što moramo raditi da naša energetska strategija ne zastari?
Dejan Ljuština, partner u PWC-u, SEE energy leader:
Treba djelovati u skladu s novim kontekstom. Investicije u nove tehnologije su jako skupe, a ja kao partner za JI Europu kažem da u tom području ima puno prilika za konsolidaciju energetike. Imamo nacionalne šampione. Cijene su različite u odnosu na proteklih pet godina i trebamo razvijati nove projekte. Potrebna nam je niska cijena, opskrba, kvaliteta usluge. Treba napraviti detaljnu analizu i vidjeti koji su nam ciljevi. Energetika može biti prilika za rast BDP-a, ona stvara nova radna mjesta. Energetika je većinom u vlasništvu države i zato se goruće teme moraju riješiti. Povezane industrije su bitan element. Plin, obnovljivi izvori, nuklearna energija – kakva je naša vizija u tome? Naš sektor zaostaje u razvoju novih tehnologija. Jako bitna stvar je konsenzus oko dokumenta, mora biti implementabilan i fleksibilan da se prilagodi tržištu...
Pitanje: U izradi je niskougljična strategija, koliko ona definira buduću energetsku politiku?
Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i energetike:
Čvrsto se opredjeljujemo za jačanje udjela obnovljivih izvora energije na jedan zdrav način, a ne kao do sada. Hrvatska može na njima graditi svoju strategiji zbog svojih prednosti, no energetska sigurnost pritom ne smije bit ugrožena i cjenovno mora biti usklađena s tržištem. Sigurno je da ćemo u tranziciiji morati konzumirati fosilna goriva, a tu je plin dobra premosnica. Energetika je povezana s niskougljičnim aspektima, no naš sustav mora biti realan i moramo još puno toga napraviti.
Pitanje: Da li bi se morali fokusirati i na uvoz u našoj strategiji?
Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a:
Na godišnjoj razini potrošimo 16-17 teravat sati energije. 85% tržišta mi držimo, a ostatak je uvoz. Narasla je cijena energije pogotovo u ovo hladno doba. Imamo hidroenergetske projekte u svom rukavu, no svjesni smo činjenice da moramo i uvoziti električnu energiju.
Pitanje: Koji je odnos domaće proizvodnje i uvoza u vašoj perspektivi? Koliko je bitno imati sve pod vlastitom kapom?
Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine:
2010/11. strategija Ine bila je fokusirana na zadržavanje kupaca. Možemo biti ponosni što imamo najveću maloprodajnu mrežu u Hrvatsku. Veleprodaja je različita nego prije 15-20 godina, tržište je otvoreno i nema više toliko monopola. Naš fokus je na jednom pogonu riječke rafinerije u kojeg smo puno investirali. Mislimo da imamo još prostora i do 2030. želimo ostvariti još jedan investicijski ciklus. Totalna proizvodnja derivata je oko 3 milijuna i želimo ga povećati na barem 5 milijuna.
Na fotografiji: Slaven Dobrović, Kolinda Grabar Kitarović, Marijan Hanžeković, Ana Hanžeković.
Pitanje: Razvoj i sigurnost energetskih postrojenja košta, hoće li dugoročno cijena energije morati rasti?
Dejan Ljuština, partner u PWC-u, SEE energy leader:
Treba napraviti detaljnu analizu. U Europi je cijena većinom ostala ista za krajnjeg kupca. Treba paralelno razvijati i financirati nove izvore, i balansirati veću efikasnost igrača u energetskom sektoru. Trebamo stalno restrukturiranje u poduzećima. Mislim da trebamo iskoristiti nove resurse, ali i trgovinu s drugim tržištima, a to može uključivati i optimizirani uzvoz. Ne možemo očekivati da ćemo imati zatvoreno tržište i fokusirati se istovremeno na izvoz. Svi politički akteri moraju imati jasne ciljeve.
Pitanje: Imamo puno slučajeva u kojima su napravljeni projekti iako se na kraju nisu uklapali s trendovima, postoji li takva bojazan oko izgradnje plinovoda?
Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i energetike:
Mislim da ne, iako plin nije atraktivan, mi ga možemo takvim učiniti. Ono je najčišće fosilno gorivo i u malim jedinicama može postići puno. Vrlo lako ulazi u segment transporta na duže distance. Važno je spomentu da naš ekonomski sustav ne obuhvaća sve troškove, koje energetika ne vidi. Npr. utjecaj štetnih efekata na prirodi, koji naposljetku imaju trošak za društvo.
Pitanje: Sad ste na tržištu i konkurirate, kako uskladiti tradicionalnu ulogu i tržišni element otvorenog tržišta?
Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a:
Nekoć smo držali svo tržište i izgubili smo dio, na što smo bili spremni. Krenuli smo u smjeru tržišne utakmice i dalje nam dobit raste zbog dobrog korporativnog upravljanja. HEP ima osiguran uvoz po povoljnoj cijeni. U Sloveniji smo prisutni preko 12 posto. Naš miks ne smije biti iznad tržišne cijene i zato smo orijentirani na revitalizaciju hidroelektrana. U fazi smo razvoja i obnovljivih izvora električne energije i to si može priuštiti jer ima dobar energetski miks, poput hidroenergetskog sustava Kosinj/Senj koji je dugotrajan proces. Nama je cilj do 2030. povećati proizvodnju obnovljivih izvora i zainteresirani smo za akvizicije.
Na fotografiji: Mladen Fogec i Ivan Vrdoljak.
Pitanje: Perspektiva Ina je došla ponovno u fokus javnosti, kako vi ocjenjujete perspektivu Ine u narednih 20 godina?
Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine:
Čujemo svašta u trenutnom dijalogu oko Ine. Čujemo stvari poput toga da je kompanija uništena, ali za dobrim konjem prašina se diže. U zadnjih 10 godina investirali smo 15 milijardi kuna. Mi smo imali tri velika šoka. Prvi, Sirija s gubitkom od milijardu kuna. Drugi, regulative koje su također uzrokovale milijardu kuna gubitka. Treće, rast cijena nafte i plina. To su ogromni šokovi, no Ina i dalje pozitivno posluje. Naša perspektiva je jasna – povećati prozivodnju, obnoviti rezerve u Hrvatskoj, investiranje u rafinerije.
Pitanje: Koji mora biti okvir naše strategije u smislu restrukturiranja?
Dejan Ljuština, partner u PWC-u, SEE energy leader:
Treba se investirati u tehnologije kako bismo oslobodili nova sredstva. No, to je stvar individualne strategije kompanije. Ipak, naglašavam da bez investiranja nema budućnosti.
---------------
Druga panel diskusija - U potrazi za idealnom strukturom nacionalnog energetskog sustava budućnosti (taktika strategije)
Pitanje: Kakvi su planovi Ministarstva o samom procesu donošenja energetske strategije?
Ante Čikotić, državni tajnik zaštite okoliša i energetike:
To je proces koji mora uključivati sve bitne sudionike energetskog sektora. Mora imati ekonomske i pravne temelje što do sada nije bio slučaj. Stav je da svi moraju biti uključeni u izradu projektnog zadatka i u smjernicama mora biti postignut konsenzus. Nadamo se da će biti donesen do kraja ove godine.
Pitanje: Dosadašnja strategija nije ostvarila planirane efekte. Gdje vidite probleme i što se mora promjeniti?
Slavko Krajcar, redoviti profesor na FER-u:
Ne bih se složio da se nije ostvarila strategija. Ono što nije ostvareno je povećanje potrošnje. Podaci su u strategiji bili prije krize i na tome se bazirala. Zbog recesije i neostvarenja velike proizvodnje brojke nisu pogođene, no smjer nije. Nacionalni akcijski planovi su doneseni relativno kasno što je stvorilo tržišne stresove.
Jasminko Umičević, direktor Oil&Gas Consulting:
Današnja strategija se mora staviti u vremenski okvir 2009. godine, razdoblje krize. Akcijski plan bio je prvi plan koji se morao donijeti. Politika mora biti inkluzivna i utvrditi pravce i nakon toga nastupa samo struka i nitko više.
Na fotografiji: Domagoj Milošević.
Pitanje: Što vi očekujete od nove strategije?
Karl Kraus, glavni izvršni direktor RWE Croatia&Slovakia:
Svjesni smo da politika kroji okvire energetske politike i drago nam je da se diskutira o ovoj temi. U implementacji želimo imati prostora za rad, a uz to i jasne upute kako mi možemo djelovati. Pravi energetski miks se u Hrvatskoj mora definirati kao i problemi koji muče Hrvatske, kratkoročno i dugoročno.
Pitanje: Vi ste najveći domaći privatni investitor energetskog sustava. Što biste vi voljeli vidjet u novoj strategiji?
Pavao Vujnovac, direktor Prvog plinarskog društva:
Mora biti sklop više aktivnosti, mi smo članovi EU i preuzimamo njene obaveze, ali i regije koja je ovisna o istočnim izvorima. Sa strane vanjske politike ne možemo biti neovisni. To je moguće samo ogromnim ulaganjima. Naša strategija mora biti dio regionalne slike i na najbolje načine moramo iskoristiti naše benefite. Mi kao privatni investitori imamo cilj profitirat, ali želimo i da nas država gleda kao partnera, želimo ići uz njen bok i da nam ona pokaže dugoročni put za buduće projekte. Želimo da ona prvenstveno definira našu poziciju u Europi i regiji.
Pitanje: Kakva je komplementarnost svih vladinih dokumenata koji se tiču enegetike?
Ante Čikotić, državni tajnik zaštite okoliša i energetike:
Energetska strategija je samo dio mozaika energetske politike. Idealna struktura nije samo nacionalna stvar, već i gledanje na susjede jer nismo izolirani. Tražiti ćemo od uprava državnih tvrtki da idemo u širenje infrastruktrure i oprskrbe tržišta jer je to garancija sigurnosti i rasta gospodarstva. Želimo njihovu ambicioznost i proaktivnost. Ja sam zadovoljan što smo odlučili da vratimo Inu u naše vlasništvo. Primio sam sve subjekte kojih se to tiče na razgovor do sada i nadam se da ćemo se držati dogovorenih okvira.
Na fotografiji: Mladen Vedriš i Marijan Hanžeković.
Pitanje: Kako osigurati sigurnu liniju državnih i privatnih interesa?
Slavko Krajcar, redoviti profesor na FER-u:
Na dva načina: moramo biti originalni i ugledati se na druge. Interesi moraju biti ravnopravni, iako su oni konkuretni. Ta dva subjekta vrlo kvalitetno mogu poslovati skupa. Hrvatska je veliko tržište s velikim igračima, a širenjem možemo imati mjesta za sve. Ne smijemo zanemariti konkurentnost unutar regulatornog okvira.
Pitanje: Da li je nužno da Ina bude državna ili vertikalno integrirana?
Jasminko Umičević, direktor Oil&Gas Consulting:
Donešenjem odluke vlade o vraćanju Ine htjelo se utjecati na sprječavanje urušavanja te kompanije. Mora se definirati je li Ina strateška kompanija, što mislim da jest. Ina je jedina kompanija koja proizvodi naftu u Hrvatskoj. Inina vrijednost danas je znatno manja nego kad ju je Mol preuzeo. Od 2011. otpustila je 25% radnika, njih 5700. Za Hrvatsku je to krucijalno jer ona ne smije biti samo platforma za proizvodnju svojih proizvoda.
Pitanje: Kako funkcionira razdjeljivanje segmenata?
Karl Kraus, glavni izvršni direktor RWE Croatia&Slovakia:
RWE je vertikalno integrirana i on je bio oportuni model u ovoj regiji što smo i mi osjetili. Naravno da treba naći najbolji i najjasniji oblik za svaku situaciju. Sve ostale industrije to rade, tržište se stalno mjenja.
Pitanje: Mora li energetska infrastruktura biti državna ili ne?
Pavao Vujnovac, direktor Prvog plinarskog društva:
Danas ne postoji dugoročna sigurnost u biznisu bez diverzifikacije. Morate stalno ulagati i pratiti tržište. Velike megakompanije ulažu u više segmenata i tako i mi radimo. Mi smo pobornici liberalizacije tržišta, no država mora držati određenu kontrolu nad infrastrukturom i aktere na tržištu. Nisam za potpunu liberalizaciju i infrastrukture i tržišta. Naša regija nije spremna na to da državni šampioni rastu na tom području jer ne mogu dobiti isti tretman kao privatne kompanije s obzirom da dolazi do sukoba političkih odluka.
Na fotografiji: Perica Jukić, Slaven Dobrović, Zoltan Aldott, Dejan Ljuština.
Pitanje: Hrvatska u određenim projektima želi biti predvodnik u regiji, kako će se to omogućiti?
Ante Čikotić, državni tajnik zaštite okoliša i energetike:
Naši geografski resursi mogu nam omogućiti da budemo čvorište energije, na primjer, LNG terminal koji je dobio jednoglasnu odluku Vlade što može biti prvi korak za to.
Pitanje: Potrošači nisu vidjeli benefite liberalizacija naftnih derivata, mora li država utjecati na energetiku kako bi do toga došlo?
Jasminko Umičević, direktor Oil&Gas Consulting:
Liberalizacija tržišta je potakla konkurenciju i u nekim europskim zemljama se triput dnevno znaju mjenjati. U Hrvatskoj je Ina i dalje tržišni predvodnik, dok ju ostali slijede. Kada je došlo do pada cijene nafte, marže trgovaca su rasle. Država ne može to nažalost predvidjeti, no može raditi na tome...