"Financijska slika Petrokemije ne izgleda tako lijepo kao kad su određeni akteri koji su tada bili uključeni odgađali donošenje odluka i posezali za određenim vatrogasnim mjerama", rekao je u utorak ministar financija Zdravko Marić, osvrćući se na gorući problem kutinske Petrokemije koja još uvijek čeka dokapitalizaciju.
Pregovori s austrijskom tvrtkom Borealis o mogućem ulasku u vlasničku strukturu još uvijek traju, a ovisno kako će oni završiti znat će se i kako će se država postaviti prema dugu, tj. kreditu od ukupno 350 milijuna kuna koji ima Petrokemija. Na pitanje je li država spremna oprostiti dio duga Petrokemije kako bi se brže i uspješnije završio proces povećanja temeljnog kapitala, ministar financija je odgovorio: "da će država dati svoj doprinos, ali kako će to izgledati u danima koji slijede ostaje za vidjeti." Dodao je i da je cilj države i partnera pronaći strukturno i održivo rješenje za opstanak i uspješni nastavak poslovanja Petrokemije.
Govoreći o novom povjereniku i njegovoj zamjenici za Agrokor te zahtjevnom poslu koji ih čeka, Z. Marić priznao je kako je novog povjerenika vidio nakratko i nema dovoljno informacija za detaljniji komentar, ali siguran je, poručuje, da "oni sami dobro znaju što je ispred, a to su određeni rokovi koji su definirani zakonom".
Što se tiče aktualnog problema brodogradilišta, ministar Marić je samo odrješito rekao "morat ćemo se nastaviti baviti tom problematikom". U svim pokušajima sanacije te strateške industrije država je dosad ukupno dala 30,6 milijardi kuna potpora. Samo je u Brodosplit otišlo 11,6 milijardi. Zadnja je subvencija bila prošle godine, a poslovanje brodogradilišta bit će dodatno otežanu ako se ne realizira plan restrukturiranja "težak" 2,8 milijardi kuna.
"Ono što vuče našu gospodarsku sliku prema dolje jest uvozna ovisnost Hrvatske, a to bi valjalo ispravljati stavljanjem naglaska na domaću proizvodnju i proizvođače", zaključio je Marić osvrćući se na nedavne kritike predsjednice Kolinde Grabar Kitarović kako Hrvatska stagnira. Odgovorio je da "kada govorimo o strukturnim prilagodbama gospodarstva ne govorimo o pojedinim segmentima, poput zdravstva ili javne uprave, već o pokazateljima na razini cijelog gospodarstva, a tu se pokazuju dobre performanse jer čim raste potražnja i osobna potrošnja, rastu i investicije". Predsjednica države smatra da su projekcije rasta BDP-a od 3,2 posto ispod naših mogućnosti i ambicija.