Nije svaki karamel isti. Što duže kuhamo šećer to karamel poprima tamniju boju i bogatiji okus. Zapravo, rezultat svake određene faze pripreme karamela ima drugačiju primjenu. Potrebno je dosta vježbe kako biste dobili karamel točno željene boje. Važno je da uvijek budno pratite što se događa u lončiću i zapamtite, bez ''brzih'' provjera statusa na Facebooku ili Instagramu.
Dovoljna je sekunda da vaš karamel ispadne potpuno drugačiji od onoga što želite. Druga važna stvar, nema miješanja. Potrebno je lagano vrtiti lončić kako biste posvuda izjednačili boju. Također, neloša je ideja pokraj štednjaka imati bijeli tanjur kako biste svako malo na njega mogli staviti žličicu karamela i provjeriti njegovu boju. Karamel je jako vruć, budite pažljivi prilikom izrade!
Evo koje sve vrste karamela možete napraviti:
Svijetli karamel (Light Amber)
Ovu boju karamela ćete postići na otprilike 330 stupnjeva Celzijevih (nije loše pri ruci imati termometar kako biste točno mogli utvrditi temperaturu. Svijetli karamel je sladak i nema izraženu kompleksnost kao, na primjer, tamni karamel, a možete ga koristiti za izradu umaka za slana jela.
Srednje tamni karamel (Medium Amber)
Srednje tamni karamel nastaje na temperaturi od oko 340 stupnjeva Celzijevih. Njegov okus se tada produbljuje, ostaje i dalje sladak te savršeno komplementira deserte poput flana ili pannacotte.
Tamni karamel (Dark Amber)
Nastaje na temperaturi od 355 stupnjeva Celzijevih. Ima slatko gorak okus i idealno ga je jesti samoga. Također, od njega nastaju najsavršenije karamele.
Gotovo zagoreni karamel
Jako tamni karamel koji nastaje na temperaturi od oko 375 Celzijevih stupnjeva. Potrebno mu je dosta mliječnih proizvoda (slatkog vrhnja, mlijeka...) kako bi se njegova gorčina izbalansirala. Od ove vrste karamela se izrađuje umak od karamela.