HMELJ NAŠ HRVATSKI

DOMAĆE PIVARSTVO: Veća potražnja za craft pivom otvara vrata obnovi hrvatskog hmeljarstva!

    AUTOR:
    • Rene Bakalović

  • OBJAVLJENO:
  • 12.04.2018. u 08:07

A top-down view of a wooden table with three tasting palettes each containing three small glasses of beer. Hands and arms are shown holding two of the glasses. Local craft brewery.
Getty Images/iStockphoto

Hrvatski pivski paradoks opisuje fenomen istovremenog bujanja malih pivovara i zamiranja hmeljarstva. Sve to šarenilo zanimljivih pa i vrhunskih domaćih pivskih etiketa građeno je na uvozu: u tom je pivu naših crafterskih pivovara samo voda domaća. A ovo je stoljeće počelo vrlo optimistično. Poljoprivrednici sjeverozapadnih brežuljkastih nasada udružili su se i utemeljili zadrugu hmeljara.

Savršen krajobraz i mikroklimatski uvjeti upućivali su na jasnu računicu: europski i američki hmeljari čak i u lošijim uvjetima postižu dobar prinos, pristojnu kakvoću, uz stabilan rast potražnje i cijena. Kvaliteta se sve više traži i sve bolje plaća. Unatoč svemu tome, desetu obljetnicu postojanja zadruge hmeljara u Gregurovcu (općina Sveti Petar Orehovec), mediji su obilježili napisom koji počinje rečenicom sudbinske naricaljke: "Nema više domaćeg hmelja…" Te, 2012. godine orehovečki hmeljari nisu ni pobrali urod, trud se nije isplatio, troškovi su prerastali zaradu, šišarice su se na povijušama sasušile neubrane. Nešto dalje, preko granice u Sloveniji hmeljari su svake godine sve sretniji.

Checking Hops, close up of the hand
Getty Images/iStockphoto
 

Tractor with cutting attachment harvesting hop vines into wooden box on pick-up truck
Getty Images/iStockphoto
 

Nasadi se šire, vitice biljaka rastu uvis doslovno i metaforički, slovenski je hmelj u svijetu zamijećen i na odgovarajućoj je visokoj cijeni. Zanimljivo je zaviriti i preko istočnih granica. Hmeljarstvo u Srbiji zamrlo je otprilike u isto vrijeme kad i kod nas. Sada se, međutim, vrlo uspješno obnavlja u Vojvodini iako ima manju tradiciju nego što je to slučaj s hmeljarstvom u Hrvatskoj. Sa sladom je nešto drukčija slika, no ni ona ne zrači prevelikim optimizmom. Ječam se doduše i kod nas uzgaja, uključujući i onaj takozvani pivski. Od proklijalog ječma i kod nas se proizvodi slad. No, novogradiška usamljena sladara ne proizvodi ni količine ni raznovrsne tipove slada koji bi zadovoljili novu generaciju pivara u stalnoj potrazi za pivskim savršenstvom. Ugledni sladari u Njemačkoj, primjerice, nude po dvadeset, trideset tipova pivskog slada. Potom je važno istaknuti da se vrhunski pivski slad ne proizvodi samo od ječma. Prerađuje se i od pšenice, pa čak i od raži.

Wooden mash tun and dissolving vats producing beer in a traditional Dorset brewery
Getty Images
 

Kukuruzni je slad dugo bio najmanje cijenjen, no neki su proizvođači dokazali kako se od nekih sorti kukuruza može proizvesti pivski slad iznimne kakvoće. Sva se ta beskrajna raznovrsnost i nijansiranje razvija, promiče i stvara negdje drugdje, a mogla bi i kod nas. Ukratko, razne vrste specijalnog pivskog slada naši pivari uvoze jednako kao što uvoze i hmelj. A što je s pivskim kvascima? Ovim se kulturama već godinama sustavno bavi Prehrambeno biotehnološki fakultet u Zagrebu. Njihovi stručnjaci surađuju s domaćim pivarima, no to su iznimni primjeri. Postoje uvjeti za puno širu trajnu dugoročnu suradnju s jasnom win-win perspektivom. Vrijeme je da se kuknjava zamijeni vizijom koja se može jednostavno sročiti: vrhunsko hrvatsko pivo od domaćih sirovina. Nije ta zamisao, naravno, nova.

A top-down view of a wooden table with three tasting palettes each containing three small glasses of beer. Hands and arms are shown holding two of the glasses. Local craft brewery.
Getty Images/iStockphoto
 

Konačno s tom se idejom Ličanin Karlo Starčević, uspješni poduzetnik iz Njemačke, vratio u zavičaj. Nije uspio ostvariti san, na kraju se i on morao pomiriti s uvozom. No, danas su prilike ipak sasvim drukčije nego što su bile na milenijskom razmeđu. Broj znalaca među pivoljupcima je narastao, podigli su glas, iznjedrili prevratničko pivo malih pivara, stvorili scenu jasnih komercijalnih potencijala. Novi poticaji usmjereni mladim poljoprivrednicima dodatno su zapjenili domaće pivsko okružje. U Mikanovcima nedaleko od Vinkovaca nekoliko obitelji ponovno analizira iskustva s ječmom. Priča ne mora završiti žetvom i prodajom. Mali silosi nisu skupi. Tehnologija prerade ječma u slad u osnovi je jednostavna.

Group of friends drinking beer at the bar and rising their glasses to make a toast
Getty Images/iStockphoto
 

Tradicionalne poljoprivredne kulture i prehrambena industrija u Slavoniji žestoko su potrešene, no sada je pravo vrijeme za nove zamisli. Ako hmelj izvrsno uspijeva u Vojvodini, sigurno može i u Slavoniji… Vizije domaćeg piva beskompromisne sljedivosti pretaču se u konkretne poslovne projekte.

Izdvajamo

Iz drugih medija