Slava sorte syrah danas je golema zbog čega se u svjetskim vinogradima trenutno nalazi na sedmom mjestu po zastupljenosti. Domovina mu je Francuska, točnije dolina rijeke Rhone u Francuskoj ili, još preciznije, sjeverni tok navedene rijeke gdje se nalaze i najpoznatija vinogorja zasađena tom sortom naziva Hermitage, Côté-Rôtie, Saint Joseph, Cornas i Crozes-Hermitage. Nakon Francuske, druga zemlja po količini vinograda zasađenih syrahom je Australija, gdje vino na tržište dolazi pod sinonimom shiraz. Syrah se može naći i u drugim brojnim zemljama diljem svijeta gdje ga ponekad nazivaju syrah, a ponekad shiraz. Odabir imena syrah ili shiraz najčešće ovisi o stilu vina kakvo vinar proizvodi, jer australski shiraz je obično topliji, mekši, blažih tanina, jačeg alkohola i generalno zrelijih, džemastijih aroma, dok je syrah iz doline Rhone nešto življi i elegantniji, s ravnomjernim udjelom voćnih, pikantnih (crni papar) i zadimljenih aroma porijeklom iz hrasta.
U Hrvatskoj je syrah još uvijek zanemariv po zastupljenosti, a najviše ga se uzgaja u sjevernoj Dalmaciji u Nadinskom polju i na položajima poput Korlata. Do prije desetak godina Hrvatska nije imala syraha s kojim bi se mogla nadmetati s internacionalnim uspješnicama, međutim usporedo s općenitim razvojem vinarstva i vinske kulture u zadnja dva desetljeća, pojavili su se neki vinari s vinima vrijednim pažnje. Trenutno najpoznatiji i vjerojatno najprodavaniji syrah je badelov Korlat Syrah, koji je prvi ukazao na potencijal ove sorte u sjevernoj Dalmaciji i redovno nam iz berbe u berbu isporučuje izvrsnu kvalitetu. Nakon njih je tržište zatresao Bibichev single vineyard Bas de Bas, vjerojatno najambiciozniji domaći syrah, visoke koncentracije i višedesetljetnog potencijala za odležavanje, stilom sličniji australskim nego francuskim uspješnicama. Dva domaća syraha koja su skrenula pažnju u posljednje vrijeme su slavonski Jakob i dalmatinski Rizman. Oba su vina izvrsne kvalitete i daju nade da bi syrah u nas u budućnosti mogao postati mainstream sorta.
Usporedno kušanje tih dvaju vina jasno raspoznaje dva tipa klime, kontinentalnu i mediteransku, jer Rizmanov St. Michael ima zrelost i dodir džemastosti po uzoru na australski shiraz, ali istovremno ima čvrsti taninski stisak jednog Hermitagea. Jakobov syrah je pak stilski sasvim sličan rhonskim vinima, ali iz onih apelacija s više koncentracije, poput Cornasa. Ima nešto izraženije kiseline i dobar balans između voćnosti i drva. Oba vina pokazuju izniman potencijal za razvoj i čuvanje i oba su tipična food vina za tamna mesa s roštilja ili jela s bogatim umacima. S ova dva syraha broj se premium domaćih syraha vrijednih pažnje penje na četiri i počinje se i u nas stvarati neka mini scena te interesantne sorte.
JAKOB, SYRAH 2015. Cijena: 130 kn (Vrutak) Ocjena: 92/100
Ozbiljno dobro vino i najbolji hrvatski syrah do danas. Nakon što nas godinama osvaja izvrsnim red bordeaux blendovima, vinarija Jakob je očito i sa syrahom namjerila napraviti izvanserijsko vino. Vino je sada je u idealnoj formi, savršenog balansa između voćnosti tipa borovnica, zadimljenih začina porijeklom od hrasta i pikantnih začina tipa crni papar. Tanini su zreli, okus je intenzivan, punog tijela i pun aroma, a svježina i toplina od nekih 14% alkohola su u idealnom omjeru, trajanje jako dugačko, finiš izvrstan. Veliko vino s potencijalom za čuvanje od još barem desetak godina. Zbog izraženijih kiselina idealna pratnja bila bi rib-eye odrezak.
RIZMAN, ST. MICHAEL SYRAH 2016. Cijena: 250 kn (Miva) Ocjena: 91/100
Linija St. Michael je u Rizmanovim vinogradima rezervirana za vina iz posebnih berbi. U 2016. je syrah pokazao taj potencijal i zaslužio naziv te linije. Vino je još mlado i tek je izašlo na tržište u svojoj prvoj komercijalnoj berbi, međutim ako je po prvim lastama suditi, čeka ga lijepa budućnost. Žive i neprozirne rubinsko crvene s nijansom ljubičaste koja ukazuje na adolescentsku dob vina. Miris kao i okus su atraktivni i sliče ostalim vinima vinarije Rizman, drugim riječima - vino ima jaki terroirski pečat, rizmanovsku čvrstinu, svježinu i mineralnost. Na nosu se također vidi mladenački karakter vina gdje prevladavaju svježe voćne arome, kao i u ustima gdje okus pršti svježinom i voćnošću, podložen mineralnošću, finim začinima i čvrstim, blago sušećim taninskim okvirom. Vino ima potencijala za čuvanje i njegovo najbolje tek dolazi u godinama ispred nas. U savršenom izdanju ga se očekuje u 2021.