Ružičasta vina ili kolokvijalno rose grabe koracima od sedam gora. Iz sezone u sezonu sve popularnija kategorija i dalje nastavlja uzimati sve veći udio na domaćem tržištu. Nikad neće biti značajan poput onog bijelih ili crnih vina, ali limitirane serije, koje brojni vinari izbacuju uoči proljeća i s lakoćom rasprodaju već do kraja ljeta, pokazuju jasan trend. Ružičasta vina svojom se prirodom uklapaju i u trenutne trendove na globalnoj vinskoj sceni koji su se okrenuli k laganijim vinima s manje alkohola i više osvježavajućeg karaktera.
Vina iz svih regija
U nas bi trend mogao prerasti i u trajno stanje. Naime, prije samo pet, šest godina količina i kvaliteta rosea bila je mizerna i ispod 1% ukupnog tržišta, dok standardni udio na razvijenim vinskim tržištima zapada varira od 5 do 10 posto pa je za očekivati da se i nakon prolaska trenda stvari neće vratiti u početnu poziciju. Eksplozija kategorije do jučer potpuno lišene kreativnosti i težnje za kvalitetom promijenila je i tu činjenicu. Današnja ružičasta vina bolja su nego ikad prije. Osobito nakon berbe kao što je bila 2013., bogatije aromama i svježinom. Rade ih u doslovno svim regijama, a interpretacije variraju dramatično. Od takozvanog bleedinga (odtok viška prije maceracije zbog veće koncentracije ostatka, obično elitnog crnog vina vinarije) do monosortnog supermaceriranog vina od slabije obojenih sorata poput pinota sivog (dakle, rose vino od uobičajeno bijele sorte proizvedeno tehnologijom crnog vina). U Dalmaciji kao baza služe plavac mali koji ima arome trešnje, zatime plavina koja daje živahna i laganija te syrah koji daje mirisna vina naglašeno voćnog karakterta.
Obilne voćne arome
Tu postoji još i stalska kategorija opol/opolo koja se procesom dobivanja ne razlikuje od drugih rose vina, ali konačnim izgledom kompleksnog vina čiji je naglasak više na strukturi okusa, a manje na primarnoj aromi, odskače od uobičajenih ružičastih vina. Istra kao bazu najčešće koristi teran te nešto manje merlot, a daju živahna, sočna i osvježavajuća vina. Na sjeveru kontinenta, u bregovitoj Hrvatskoj, vodeći je pinot crni, ali ima i drugih sorti, poput syraha na primjeru sjajnog Koraka. Slavoniji i Podunavlju glavni adut je frankovka, a iza slijede crne bordoške sorte i zweigelt. Zajednički nazivnik svim ružičastim vinima obilne su voćne arome i primarna svježina tek sazrelog vina. Kad je hrana u pitanju, prilično su zahvalna. Funkcioniraju kao aperitivno vino, vino uz predjela i laganija glavna jela. Poneki ambiciozniji primjerak može poslužiti i odležavanju, što najbolje ilustrira Gracin Opol iz 2010., rose koji je na natjecanju Perfect Match na ovogodišnjem Dalmacija wine expo pobijedio u kategoriji u kojoj se nosio sa strukturiranim veličinama poput Kozlovićeve Santa Lucie ili Kortina Pošipa. Ipak, scena u kojoj čaša rosea djeluje nekako najprirodnije je obližnji bar. Bio on na plaži ili na gradskom trgu. Katalizator dobrog raspoloženja, nepretenciozni nektar što razvezuje jezik, razvlači osmijeh i diže atmosferu.
Preporuka 5 sjajnih rosea za ovo ljeto pogledajte u našoj fotogaleriji!